Galerija
Via Francigena, Via di Francesco, Cammino di San Benedetto, Romea Strata i Via Romea Germanica, zajedno poznate kao Antichi Cammini d’Italia ili Stari talijanski putovi, nose certifikat Kulturnih ruta Vijeća Europe te prolaze kroz neka od povijesno najbogatijih područja kontinenta. Projekt Antichi Cammini d’Italia prvi put objedinjuje ovih pet ruta zajedničkim imenom i zajedničkom međunarodnom promocijom.
Via Francigena
Via Francigena, odnosno "francuski put", najpoznatija je od svih pet ruta. Od 1994. godine nosi status Kulturne rute Vijeća Europe. Ruta prati dnevnik putovanja Sigerica, nadbiskupa Canterburyja, koji je 990. godine detaljno opisao svih 79 etapa svog povratka iz Rima u Englesku, a kroz Italiju prolazi 45 etapa.
Više od tisuću godina kasnije, hodači i dalje prolaze istim putom, dužinom od gotovo tisuću kilometara – od prijevoja Veliki Sveti Bernard na granici sa Švicarskom, preko doline Aoste, Pijemonta, Lombardije, Emilije-Romagne, Ligurije i Toskane pa sve do regije Lazio. Završne etape vode drevnim rimskim cestama prema srcu Rima i naravno – bazilici svetog Petra.
Stopama svetog Franje
Malo je povijesnih ličnosti toliko povezano s krajolikom kao što je to sveti Franjo Asiški (1182. – 1226.). Odbacio je bogatstvo, živio u jednostavnosti i cijeli život proveo putujući središnjom Italijom. Ruta Via di Francesco, odnosno Put svetog Franje, prati mjesta koja su obilježila njegov život.
Put ima dva kraka – sjeverni i južni – a oba završavaju u Assisiju. Južna ruta duga je oko 300 kilometara i podijeljena u 13 etapa koje vode od Rima kroz sabinsko područje i svetu dolinu Rieti. Na putu se nalaze četiri važna svetišta povezana sa životom svetog Franje, uključujući Greccio, mjesto na kojem su 1223. godine postavljene prve žive jaslice na svijetu. Hodači koji prijeđu cijelu rutu u Assisiju dobivaju Testimonium – službenu potvrdu o završenom hodočašću.
Put svetog Benedikta
Cammino di San Benedetto ili Put svetog Benedikta vjerojatno je najmanje poznata ruta među međunarodnim putnicima, no upravo u tome leži njezina posebnost. Sveti Benedikt, poznat kao otac zapadnog monaštva, obilježio je tri važna mjesta u središnjoj Italiji: Nursiju, gdje je rođen oko 480. godine, Subiaco, gdje je proveo više od trideset godina i osnovao 13 samostana, te Montecassino, u kojem je osnovao slavnu opatiju.
Ruta povezuje sva tri mjesta kroz 16 etapa – oko 300 kilometara – koje prolaze kroz Umbriju i Lazio. Na putnike koji ne vole gužve i masovni turizam ova ruta mogla bi ostaviti najjači dojam.
Romea Strata
Romea Strata najmlađa je među certificiranim rutama jer je status Kulturne rute Vijeća Europe dobila u lipnju 2025. godine. Proteže se kroz sedam država (Italiju, Austriju, Češku, Poljsku, Litvu, Latviju i Estoniju) i duža je od četiri tisuće kilometara.
Ruta obuhvaća čak 245 etapa i više od 50 UNESCO-ovih lokaliteta te rekonstruira mrežu putova kojima su nekada hodočasnici iz baltičkih zemalja putovali prema Rimu. Talijanski dio dug je oko tisuću kilometara i podijeljen na 47 etapa od Tarvisija do regije Lazio. U završnici se spaja s Via Francigenom i nastavlja prema Rimu kroz područje Tuscie i Viterba.
Romea Germanica
Via Romea Germanica temelji se na putovanju opata Alberta od Stadea, koji je 1236. godine u djelu Annales Stadenses opisao svoju 2200 kilometara dugu rutu od sjeverne Njemačke do Rima. Talijanski dio počinje kod prijevoja Brenner i nastavlja se u dužini od oko 1050 kilometara do mjesta Montefiascone, gdje se spaja s Via Francigenom.
Put prolazi kroz neka od najljepših područja Lazija – Bolsenu uz vulkansko jezero, Viterbo, Sutri te Civitu di Bagnoregio, srednjovjekovni gradić na litici koji se stoljećima gotovo nije promijenio.
10 najskupljih stanarina u Europi: Prvi grad na listi nije niti London, a niti Pariz
