Galerija
Put daleke Francuske kopnom je krenula malena rovinjska barka ravnoga dna, batana "Regina", pobjednica mnogih regata tradicijskih barki i jedna od 10 batana o kojima brine Ekomuzej-Ecomuseo "Batana". Iako zbog jakog vjetra nije dotaknula more luke Sète, kao simbol Rovinja "jedrila" je svojim oglavnim jedrom kroz gužvu posjetitelja svih generacija koji su joj poklonili puno pažnje. Jednaku pozornost izazivala je i zadnja postojeća tartana na Mediteranu čija je posada iz Pule do Sètea doplovila na čelu s vlasnikom Zoranom Todićem kako bi predstavila snažni jedrenjak otvorenog mora koji datira iz daleke 1927. godine. Pridružili su im se i kolege iz Fažane predvođene Lučanom Sošićem koji povezuje dvije posade na regatama i festivalima. Tartane su nekad bile najrasprostranjeniji brodovi Sredozemlja, a ovaj pažljivo restaurirani primjerak bio je namijenjen trgovini i transportu uz obalu. Paluba mu je dugačka 16 m, jarbol visok 20 m, a krasi čak šest jedara - tri fjoka, latinsko, šošno i vršno.
Hrvatsko selo
S obzirom na to da je festival koncipiran po principu sela koja okupljaju sudionike iz iste države, može se reći da je Hrvatsko selo koje je, uz Cronaves i Istrijane uključivalo i dalmatinske kolege iz udruga Palagruza iz Komiže i Kanata iz Zadra, imalo privilegiranu lokaciju. Naime, nalazila se tik uz atrakciju festivala, Galeón Andalucía, repliku španjolskog galeona iz 17. stoljeća u prirodnoj veličini s impresivnom palubom od 49 metara, koju je 2010. godine dizajnirala i izgradila fundacija Nao Victoria.
Unatoč jakom vjetru koji je ometao isplovljavanja i dizanje jedara i "Regina" i "Tartana" kao i štand Cronavesa bili su male pozornice na kojima se uz demonstracije i druženja pokazalo bogatstvo hrvatske maritimne baštine koje je posebno zablistalo tijekom Hrvatskog dana. U srijedu, 1. travnja, festivalska delegacija na čelu s direktorom Wolfgangom Idirijem i prvom tajnicom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Francuskoj Ladom Muraj posjetila je Hrvatsko selo i zahvalila na velikom doprinosu kvaliteti sajma svih dosadašnjih godina koja je još čvršće povezala Jadran i Mediteran odnosno zajednice pobratimljene ljubavlju i poštovanjem prema moru. Jednakim je ponosom hrvatsku delegaciju ispunilo sudjelovanje u velikoj paradi delegacija iz 15 zemalja kroz ulice Sètea u kojoj se uz zastave svih zemalja, koje su inače ukrašavale mostove gradskih kanala, zavijorila i hrvatska.
Rovinjske fioke i jela s palube "Tartane"
Dok je unutrašnjost štanda Cronavesa pružala priliku za razgledanje fotografske izložbe „Hrvatska – domovina mora“ autora Andrine Luić, Dubravke Pajk, Boška Lučeva i Vislava Torrea te proučavanje maketa batane i tartane legende hrvatskog brodomaketarstva Luciana Kebera, prostor na otvorenom bio je ispunjen svakodnevnim programima. Poznati istarski chef David Skoko s velikim je guštom pripremao pod francuskim nebom karakteristična istarska jela koja su posluživana na palubi „Tartane“ baš kao i istarski pršut i sir poškropljeni zlatnim kapljicama istarskog djevičanskog maslinovog ulja. Rovinjski dio ekipe bio je zadužen za slatke okuse Istre pa su članice Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" Dolores Smoljan i Maja Toplak Farago unatoč borbi s jakim vjetrom koji je ometao pripremu rovinjskih fioka, uspjele posjetiteljima pokazati kako nastaje ova jednostavna, hrskava slastica te pripremiti uskrsne tradicijske zalogaje i pokazati način ukrašavanja uskrsnih jaja. Posebno dirljiv trenutak je bio kad su zaogrnute rovinjskim tradicijskim maramama prošetale dva kilometra dugom Alžirskom obalom te s najukusnijim rovinjskim fritulama toplinu i gostoljubivost podijelile sa sudionicima Festivala šireći upravo one vrijednosti koje simbolizira rovinjska barka.
Spuštanje jedra
Ennio Cherin, predsjednik Udruge-Associazione "Kuća o batani-Casa della batana" kojeg je poslije zamijenio Roberto Zaharija predvodio je rovinjsku delegaciju te aktivno sudjelovao u programima istarskog nastupa, ali i cijelog Festivala. Zainteresiranim posjetiteljima, ali i kolegama demonstrirao je izradu parangala te druge ribarske i mornarske vještine, a posebna atrakcija bilo je dizanje i spuštanje oglavnog jedra batane "Regine". Ono je bilo najupečatljiviji ukras štanda i prava atrakcija za djecu koja su na radionicama napravila niz malih kartonskih batana te ih ponijeli za uspomenu svojim kućama. Kao član ekipe Tartana-Batana Ennio Cherin okušao se i u uzbudljivim natjecanjima Festivala koja su se odvijala u jednom od brojnih kanala uz navijanje entuzijastične publike. Nakon što su pokazali snagu svojih mišića u potezanju konopa i veslanju osvojivši u obje kategorije drugo mjesto, članovi ekipe uputili se i na ribarnicu kako bi proučili ponudu i kupili ribu koju su potom na Hrvatskom štandu pripremali na tradicionalne načine svojih mjesta.
Mali, ali veliki
O gostovanju u Sèteu, Ennio Cherin kaže: "S obzirom na to da smo posljednji put na velikom međunarodnom festivalu pomorske tradicije u ovakvom opsegu gostovali daleke 2008. godine u Brestu te da su svi festivali organizacijski i sadržajno napredovali i narasli, pri polasku za Sète pitao sam se jesmo li na visini tog zadatka, no upravo na ovoj impresivnoj maritimnoj pozornici shvatio sam koliko smo u svojoj malenkosti zapravo veliki. Uistinu imamo puno toga za pokazati i trebamo biti ponosni na naš mali grad čiju smo tradiciju sačuvali i koju ćemo, nadam se, još raznovrsnije predstaviti u sličnim prilikama u budućnosti. Zanimljiva je bila interakcija s posjetiteljima kojima smo pokazali vrijedne razloge za posjet našem Rovinju, no jednako tako bila su ugodna i korisna druženja kako s domaćim kolegama iz Istre i Dalmacije tako i s onima iz drugih zemalja koje smo zahvaljujući ovom Festivalu upoznali. Posebna zahvala ide francuskim prijateljima iz Katalonije s kojima smo doživjeli nezaboravno iskustvo zajedničkog jedrenja lukom Sète na njihovoj gajeti".
Zaštitni znak Festivala "Escale à Sète" je svakako glazba koja je sa svih strana odjekivala svih 7 dana održavanja. Među 50 međunarodnih glazbenih skupina i rovinjske bitinade bile su među glavnim protagonistima zahvaljujući Alessiju Giuricinu i Ester Melchiorre, muzikolozima, istraživačima i glazbenicima. Osim što je rovinjska pjesma sa zvučnika donosila dašak Rovinja, oni su na hrvatskom štandu održali i radionicu posvećenu pjevanju bitinada zajedno s gostima Zajednice Talijana iz Kopra čiji je nastup mandolinistike uljepšao Hrvatski dan.
Radionica bitinada bila je intenzivan i emotivan trenutak koji je kroz pjesmu ujedinio ljude te istaknuo vrijednost gostoljubivosti i očuvanja dragocjenog glazbenog nasljeđa kao i prilika da se uruči vrijedan poklon Zajednice Talijana “Pino Budicin” - nosač zvuka SAC-KUD-a “Marco Garbin” te knjige “ʃi bitinàde” Vlada Benussija i “Li àrie da nuóto“Libera Benussija. Kao i ostali članovi Bataninog tima, i Alessio i Ester pridružili su se i dragim kolegama iz Hrvatske turističke zajednice Leonardu Mülleru i Sarah Kadhim u komunikaciji i interakciji s brojnim posjetiteljima dijeleći promotivne materijale Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana", rovinjske Turističke zajednice i hotelske kuće Maistra te sudjelujući u radionicama dok su Alessio Sponza i Silvija Jacić pratili i prenosili jedinstvenu atmosferu Festivala i istarskog nastupa.
I duša i brodica
Zaključno o nastupu Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" na Festivalu "Escale à Sète 2026" ravnateljica Ustanove-Istituzione "Kuća o batani-Casa della Batana" Nives Giuricin kaže: "U Sète nismo donijeli samo našu brodicu, već i dušu: naše tradicije, drevne geste, mirise mora i bezvremensku ljepotu našega grada, bisera Jadrana. Zahvaljujem našim neumornim članovima s predsjednikom Enniom Cherinom na čelu te Jasni Bešker kao podršci u Rovinju što su uspješno i s puno srca publici na "Escale à Sète", ispripovijedali putovanje “Od batane do tartane”, rame uz rame s prijateljima iz Pule. Vrijeme je da ono što smo doživjeli sačuvamo i pretvorimo u novu energiju kako bismo se pripremili za sljedeći veliki susret sa svijetom. Od srca hvala svima koji su nas podržali, našim partnerima udruzi Cronaves, SRD Mandrač-Tivoli, Gradu Rovinj - Città di Rovigno, Maistri d.d., Turističkoj zajednici našega Grada, Zajednici Talijana "Pino Budicin", te domaćinu na Festivalu Marku Čubriću, medijima i posjetiteljima. Krećemo punom snagom naprijed prema godini bogatoj projektima i izazovima".
Baška ponovno oblači crno runo: Stiže jubilarna 20. Crna ovca!
