Istraživanje zagrebačkog kraja idealna je vikend-zanimacija stanovnika sjeverozapadne Hrvatske koji nisu pobjegli na skijanje ili daju prednost uživanju u otkrivanju autohtonih okusa i mirisa tradicionalnih jela i pića. Odlučite li pobliže upoznati zeleni prsten Zagreba i otkriti posebnosti Zaprešića, Samobora, Svete Nedelje, Jastrebarskog, Pisarovine, Velike Gorice, Ivanić-grada, Vrbovca i Svetog Ivana Zeline, najbolje je snagu vratiti na jednom od seoskih domaćinstava.
Bistro Babriga
Štrukle, domaća viljamovka, pačja prsa s domaćim lulekima, sarme kao kod slavonske mame, kao i beli žganci s tropom (umakom od vrhnja) specijaliteti su Babrige o kojima se priča sve najbolje. Na popisu njihovih specijaliteta nađe se i turopoljski odrezak s vrganjima bake Lukec, odrezak Josipović te juha od vrganja. Na svega nekoliko minuta od centra Velike Gorice, u blizini sportsko-rekreacijskog centra Udarnik marljivi kuhari ugađaju obiteljskim okupljanjima i poslovnim susretima.
Dok su težaci naporno radili u dolinama i na pitomim brežuljcima Zagorja, domaćice su im pripremale slasne zalogaje od namirnica iz vrta i dvorišta. Dio tog gastronomskog užitka priprema Klet Kozjak u Svetom Križu Začretje. U idiličnoj prirodi skakuću mladi jarići, kopuni, kokoši i patke, a u sirani čeka domaći mladi i stariji kozji sir spreman za kušanje.
> "Tajni" restoran u zagrebačkom stanu u kojem se jede hrana iz prošlog stoljeća
I štrukli ondje imaju kultni status. Kuhaju se i poslužuju s vrhnjem i krušnim mrvicama, rade "na juhu“ te peku. Neki su od specijaliteta kuće pačja prsa u umaku od kupinova vina, ždrebetina s povrćem, kao i pečenja za koja se treba prethodno najaviti. Za umorne goste željne mira i mirisa obližnjih livada i šuma, na raspolaganju su rustikalne sobe i apartmani.
Bogata plata
(Foto: Facebook: @starapresa)
Stara Preša
Seosko domaćinstvo u Šenkovcu, tridesetak kilometara zapadno od Zagreba nekada je bilo ljetnikovac bogatog trgovca. Nakon njegove smrti, budući da nije bilo nasljednika, posjed u vlasništvo uzima tadašnja općina te na tom prostoru nastaje prva pučka škola, a kasnije učiteljski dom. Na velikom imanju nalazi se restoran i veliki vinski podrum. Ljeti se uživa na terasama, malom vidikovcu, sjenici i klupama uz dva jezera, pozdravlja se magarca Veseljka, patkice i guske a šeta se pored povrtnjaka, kroz vinograd i voćnjak, ali i okrepa u rustikalnom interijeru tijekom zime ima svoje prednosti.
> Nova zvijezda na gastrosceni: "U restoranu B35 kuhat ću iskreno i izvorno"
Jednostavni autohtoni specijaliteti prema starim i obiteljskim receptima Prešina su specijalnost. Zagorska juha, juha od štrukli, purica s mlincima, pečena patka, teleća koljenica i punjena kokoš samo su neka od glavnih jela koje vrijedi kušati, baš kao i salame od divljači, domaće kobasice i sireve te razne štrudle. U sezoni treba navratiti na srneći gulaš s domaćim njokima, buncek s restanim krumpirom i kiselim zeljem, domaće krvavice, češnjovke i prezvuršt.
Domaći kruh
(Foto: Facebook: @Seoski.turizam.Kezele)
Seoski turizam Kezele
Uspjeh seoskog turizma obitelj Kezele duguje tradiciji pripreme kotlovine i proizvodnje vina. Doživljaj pravog seoskog gospodarstva zaokružuje pogled na vinograde, štala s domaćim životinjama i etnografska zbirka s čudesnim starinama. Na imanju su za posjetitelje uređene drvene kućice stare stotinjak godina, u kojima se uživaju jela iz domaće kuhinje i vina iz vlastitog podruma. Ondje možete kušati autohtonu moslavačku sortu škrlet, kao i prošetati šumom do jezera.
Domaća kuhinja Kezelova je specijalnost pa se za stolom uživa u toplom kruhu i kiflicama, seljačkom pečenju, divljači, šaranu pečenom na rašljama, knedlama sa šljivama, domaćim trgancima i moslavačkom fišu. Posebni su i po mesu iz žbanje, odnosno svinjskom butu pečenom u rolu s restanim krumpirom i umakom od luka, popečcima od heljde i poriluka.
Palačinke
(Foto: Facebook: @krcma.gabreku.samobor)
Krčma Gabreku 1929.
Tko pjeva zlo ne misli, fiškalove priležnice, vrazova ljubica i sučeva presuda samo su neke od 45 vrsta palačinki koje pripremaju već više od 80 godina u krčmi Gabreku, a svaki je naziv povezan sa Samoborom na neki način. Ondje se palačinke poslužuju zapečene s domaćim sirom i vrhnjem, pune se gljivama i pohaju ili nadijevaju šunkom. Slatke pripremaju u šatou od vina ili jaja, mažu čokoladom i orasima te ukrašavaju sladoledom ili domaćim pekmezima od
od šljiva, marelica i šumskog voća.
> Otvoren Fidel Gastro: Restoran u kojem se gricka hrskavi južnoamerički "smoki" od svinjetine
Jedan od najstarijih ugostiteljskih obrta na području Samobora, otvoren je 1929. godine podno zidina Staroga grada uz potok Gradnu. U bogatom izboru jela posebno se izdvajaju ona koja se već više od osam desetljeća pripremaju prema izvornoj recepturi. Juha od gljiva s mrkom trubačom, pohani žablji kraci, mladi pečeni vepar s brusnicama i njokima jela su koja se ne nailaze svugdje, a kod Gabreka na svoje mogu doći i ljubitelji iznutrica i naručiti pohani mozak, bijele bubrege, tripice, brizle i jetricu.