Radno ozračje koje nas preuzme svaku jesen istovremeno s čežnjom da ljetni dani potraju još barem malo, doveli su nas do savršene destinacije: tuniška Kartaga prilika je za još jedan pogled na Mediteran u kombinaciji s lekcijom iz povijesti, kao nekad na početku školske godine.
Traume iz latinskog ovdje se pretvaraju u maštanje o vremenima kakva su nekad bila, a možda čak i želju da smo ga naučili. Pa evo jedne prikladne: Roma quanta fuit ipsa ruina docet – Kako je velik Rim bio, govore nam njegovi ostaci.
Antički grad Kartagu gazili su Rimljani, Vandali, Bizant i Arapi, a u njemu su se miješale i stapale različite kulture koje su dolazile jedna na drugu s osvajanjima.
Tisuće godina kasnije, ovaj „dragulj Sredozemlja“ i dalje mirno promatra Mediteran s tuniške obale. Arheološki lokalitet upisan je 1979. godine na listu UNESCO-ove svjetske baštine.
Ljepotica Mediterana koja je morala biti uništena
Prema legendi, osnovala ga je lijepa kraljica Didona u 9. stoljeću prije Krista. Njeno ime izvedenica je feničke riječi za „lutalicu“, a njena lutanja spominjao je i Vergilije. Legende govore da ju je Eneja ostavio kako bi se vratio u Italiju, na što je ona bijesno bacila kletvu na njegov grad Rim i ubila se.
Nešto sretnija priča odnosi se na jednog od najpoznatijih vojskovođa svih vremena. Bio je to Hanibal iz Kartage, kojeg pamtimo po slonovima koje je vodio u pohod protiv Rimljana, te uzrečici Hanibal ante portas (Hanibal pred vratima) koja se još uvijek koristi za opasnost koja prijeti.
Najbogatiji fenički grad na svojim je tržnicama nudio sve od bjelokosti pa do robova, a njegova ogromna vojna luka (Koton Kartage) iskopana u obliku potkove danas se smatra arhitektonskim čudom antike. Vrhunac moći Kartaga je dosegla oko 4. stoljeća prije Krista kada su je branile kilometarske zidine.
No, to nije bilo dovoljno. Upustivši se u tri Punska rata protiv Rimljana, Kartaga je uništena. Unatoč dugoj opsadi i izdržljivosti Kartažana koji su se odbijali predati, Rimljani su ih na kraju ipak svladali, a Kartažane pobili ili odveli u ropstvo. Ostvarena je Katonova želja: razoriti Kartagu.
Nakon što su je srušili, Rimljani su podigli svoj grad na istom mjestu. Iako je novi grad bio značajan za Rimsko Carstvo, nikad nije dosegnuo slavu Kartage koja ju je ponijela sa sobom u povijest.
Zahvaljujući arheološkim nalazima iz 19. stoljeća, danas možete prošetati ostacima starog grada i prepustiti se maštanju kako je život izgledao prije više od 2000 godina.
Mapa razrušenog grada
Počnimo od mora prema unutrašnjosti. Svakako obiđite tzv. Antoninove terme, nekadašnju oazu hedonizma i dokolice. Odavde možete vidjeti palaču tuniškog predsjednika i ostatke stare vojne luke.
Krenete li južnije, doći ćete do četvrti Magon. U njoj su živjeli rimski obrtnici, a premda nije ostalo mnogo od njihovih radionica, možete uživati u prekrasnom pogledu na more i zelenilu vrta koje ga okružuje.
Dolazimo do nekadašnje citadele Byrsa koja je s brda nadgledala bogatu feničku luku danas spokojno stoje na brdu i svjedoče vremenima kada su čuvali malobrojne Kartažane koji su uspjeli pobjeći pred Rimljanima. Prema legendi, upravo je ovdje kraljica Didona osnovala grad.
Kasnije je tu bio rimski forum, a danas muzej u kojem možete vidjeti arheološke nalaze - ne samo iz Kartage već i drugih dijelova Tunisa.
Pored muzeja stoji velebna katedrala iz 19. stoljeća, posvećena francuskom kralju Luju IX koji je pod zidinama grada umro od bolesti dok se vraćao iz Križarskih ratova.
Kad smo već u „modernim“ vremenima, spomenimo i obližnje groblje 2 841 američkog vojnika koji su stradali u Drugom svjetskom ratu (prije 80 godina sjevernoafričkom pustinjom je operirala nacistička „pustinjska lisica“ zvana Erwin Rommel). Na zidu groblja stoji popis nestalih s još 3724 imena.
No, vratimo se ljepšim temama: primjerice, starom amfiteatru Kartage u vrtu između grmlja i drveća. Nije najreprezentativniji ali je vrijedan posjeta i lijepo izgleda na fotografijama gdje sami sjedite pred cijelim amfiteatrom. Ave!
Možete prošetati i do ruina rimskih vila gdje će vam lokalni vodič pružiti uvid u raskoš i luksuz zlatnog doba. Najljepša je vila Aviary – da je poživjela dulje, mogla bi biti set za snimanje kakve serije. Blizu ulaza čuvaju se mozaici iz različitih povijesnih perioda.
Posjet Kartagi možete iskombinirati sa smještajem u obližnjem mjestu Sidi Bou Said. Poznat je po kućicama bijelo-plave boje, palmama i pogledu na Mediteransko more. Arapski Santorini, stižemo!
