Hrvatski sabor donio je Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara te je time područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu proglašeno 12. parkom prirode u Republici Hrvatskoj.
Što to znači za sve nas koji obožavamo prirodu? Prvo da bi se ova ljepota mogla sačuvati i za generacije koje dolaze te imamo novih 63.052 hektara za istraživanje i uživanje u predivnoj prirodi. Najveći dio teritorijalno se nalazi na području Splitsko-dalmatinske županije, uz manji dio na području Šibensko-kninske županije.
Zapamtite, u prirodi ostavite samo tragove svojih koraka! Pokupite smeće, čuvajte prirodu i budite odgovorni prema njoj!
Tamo će vas dočekati brojne vrste biljaka i životinja, od kojih su mnoge i zaštićene, a samo područje Dinare poznato je i po višestoljetnoj tradiciji, autohtonim pasminama, a bogato kulturno i povijesno nasljeđe koje je sačuvano na brojnim kulturno-povijesnim lokalitetima i arheološkim nalazištima neka vam samo bude još jedan razlog zbog kojeg se isplati potegnuti do Dinare.
Ako niste znali, Dinara nije samo planina koja se prostire istočno od Knina prema sjeveru od Peručkog jezera, već i planinski masiv dužine 84 kilometra u kojem Dinari društvo rade i planine Troglav i Kamešnica.
Dinara je i prirodna granica s Bosnom i Hercegovinom, a najviši vrh masiva Dinara je Troglav s 1913 metara nadmorske visine, koji se nalazi na teritoriju naših susjeda, dok je na području Hrvatske najviši vrh Sinjal s 1831 metar nadmorske visine. Pitate li se otkud naziv Dinara? Priče iz prošlosti govore da je ime dobila prema ilirskom plemenu čiji pripadnici su se nazivali Dindari, a koji su živjeli s istočne strane planine.
Dinaru možete krenuti istraživati iz Knina, kraljevskog grada koji se nalazi u njezinu podnožju. Volite li planinarenje, onda će ovo biti pravi izazov za vas jer osim što ćete se putem nauživati, nema do te sreće kad stignete na vrh i uživate u pogledima na jezero Peruču, obližnja naselja, planine Svilaju i Prominu te Troglav u susjednoj Bosni.
Dostupno vam je 7 planinarskih staza, od kojih je najkraća 5,7 kilometara, a najduža 18,9 kilometara. Prva je na relaciji Glavaš – Sinjal i za nju ćete trebati izdvojiti 2 sata i 45 minuta, a slična je duljina penjanja i putem staze PD Brezovac – Duler – Samar – Sinjal duljine 5,7 kilometara.
Možete i stazom Guge – Suho Polje – PK Brezovac – Duler – Samar – vrh Sinjal, stoga ako se odlučite, pripremite se na gotovo 6 sati penjanja tijekom kojih ćete proći 18,9 kilometara. Nešto je duža staza na relaciji Mirkovići – PD Brezovac – Duler – Samar – Sinjal u trajanju od 4 sata i 30 minuta, a od kraćih dostupne su vam još staza Mirkovići – Jogurt staza – Sinjal duljine 8,2 kilometara, koju ćete proći za 3 sata, staza Guge – Suho Polje – Badanj – PD Brezovac – Duler – Samar – Sinjal u trajanju od 6 sati i 30 minuta, a ako ste hrabriji, zaputite se stazom Suhopolje – Super Ferata „Dinaridi-Ošljak“ – Sinjal – Suhopolje, za čiji vam uspon treba čak 9 sati.
Tražite li smještaj ili se pak samo želite odmoriti, mjesta na kojima to možete jesu planinarske kuće Brezovac, Glavaš ili Sveti Jakov, a možete zastati i u planinarskim skloništima Martinova košara, Rupe, Pume, Hrvatski vitez Josip Goreta, Lišanjski vrh, Jankovo brdo ili Mali Maglaj.
Možete istražiti i Via Dinaricu, planinarsku i pješačku stazu kroz tri usporedne trase. To su plava koja vas vodi diljem jadranske obale, bijela koja vas vodi u visine i zelena koja će vas upoznati s unutrašnjosti Dinarida. Putem ćete proći i kroz nacionalne parkove Risnjak, Krka, Mljet, Sjeverni Velebit, Paklenicu, Plitvička jezera te parkove prirode Biokovo, Vransko jezero, Velebit i Učku. Više informacija o rutama pronađite ovdje.
Ako pak niste za planinarenje i više biste u visine voljeli automobilom, možete cestom iz naselja Guge, no pripremite se na mnoštvo zavoja, strme ceste i nepredvidive situacije.
Osim planinarenja na području Dinare možete uživati i u istraživanju rijeka Krke i Cetine, čiji se izvori tamo i nalaze, a obići možete i krška polja Vrličko, Paško i Hrvatačko. Samo šetnjom po području naići ćete na mnoštvo pašnjaka, livada i šuma, no trebate znati da je ovo pretežno krško područje gdje možete sresti i divlje životinje, stoga budite oprezni.
Na popis mjesta koja još trebate obići stavite naravno i jezero Peruču, koje, ako niste znali, puni rijeka Cetina. Volite li slapove, zaputite se prema zaseoku Kovačiću kraj Knina, gdje vas čeka 22 metra visok slap Krčić.
Volite li pak povijest, otiđite do crkve sv. Spasa, koja je jedan od najstarijih i najbolje očuvanih spomenika ranohrvatskog sakralnog graditeljstva koja datira u 9. stoljeće u mjestu Cetina. Posebno je to mjesto jer je tamo pronađeno i groblje s više od 1100 grobova iznad kojih su bili postavljeni stećci. Zanimljivo, zar ne?
Otiđite i do stijene Samograd uz koju se veže jedna zanimljiva priča. Naime, stijena je bačvastog oblika i nalazi se na jugozapadnoj strani Dinare i posebna je po tome što su je nekad stanovnici koristili da bi saznali koje je doba dana za sunčanog vremena.
Tražite li smještaj, možete odsjesti u nekom od planinarskih domova ili pak u samom podnožju u Kninu, gdje ćete se buditi uz poglede koje ćete dugo pamtiti. Odlučite li se na planinarenje, čuvajte se poskoka i dobro se zaštitite. Naravno, javite prijateljima gdje ste se zaputili, ponesite opremu i čuvajte prirodu koja je postala najnoviji i drugi po veličini hrvatski park prirode.
