Galerija
Riječ je o području iznimne prirodne vrijednosti: ovdje je zabilježeno čak oko 1200 biljnih vrsta, odnosno gotovo petina ukupne hrvatske flore. Bogat je i životinjski svijet, s više od 30 endemskih vrsta. Posebnost Zagorskih gora je i raznolikost staništa, od šumskih krajolika do riječnih i močvarnih područja uz rijeku Bednju, kao i brojnih špilja. Unutar parka nalaze se i tri već zaštićena lokaliteta: špilje Vindija i Mačkova pećina te park-šuma Trakošćan, kao i više područja ekološke mreže Natura 2000.
Ivanščica – kraljica zagorskih gora
Ivanščica je najviša planina Hrvatskog zagorja i najviša planina sjeverno od Save, zbog čega s pravom nosi status svojevrsne kraljice ovog kraja. Njezin vrh doseže 1060 metara, a za vedrih dana pogled seže sve do slovenskih Alpa i mađarske ravnice. Dugačka je tridesetak kilometara, pretežno obrasla šumom, ali prošarana i gorskim livadama, planinarskim putovima i mjestima koja kriju zanimljive priče iz prirodne i kulturne baštine.
Za mnoge je prvi cilj upravo vrh Ivanščice, najviša točka Zagorja i jedan od najpoznatijih planinarskih odredišta kontinentalne Hrvatske. Na samom vrhu nalazi se željezna piramida visoka deset metara, a u blizini je i planinarski dom Josip Pasarić. Do vrha vodi nekoliko staza, iz Ivanca, Lepoglave, Budinščine, Belca i drugih mjesta, a svaka od njih otkriva drukčije lice planine.
U blizini Lepoglave nalazi se Gaveznica - Kameni vrh, zaštićeni geološki spomenik prirode, poznat po ostacima vulkanske aktivnosti i nalazištu lepoglavskog ahata, poludragog kamena plavkastih i sivih nijansi. To je ujedno prvo otkriveno nalazište ahata u Hrvatskoj, što ovom području daje dodatnu vrijednost.
Planina je i prostor bogate povijesti. Po njoj su ime dobili vitezovi ivanovci, koji su u srednjem vijeku ovdje imali svoje posjede, a na njezinim obroncima i danas stoje ruševine starih utvrda. Među njima se posebno izdvaja Milengrad, jedna od bolje očuvanih srednjovjekovnih utvrda, smještena na teško pristupačnoj stijeni.
U toplijem dijelu godine Ivanščica privlači planinare i izletnike. Na njezinim livadama raste više vrsta samoniklih orhideja, među njima i bazgov kaćun, jedna od najljepših planinskih biljaka ovog kraja. Zimi se pak dio njezinih padina pretvara u omiljeno izletište za sanjkanje i turno skijanje .
U podnožju Ivanščice vrijedi stati i kod Friščićeva mlina u Prigorcu, male turističke atrakcije gdje se može osjetiti duh prošlosti i sporijeg ritma života. Bez obzira na godine, u mlinu gospodin Friščić melje žitarice sa svojih polja i ugošćuje posjetitelje. Ovdje se možete okrijepiti pitkom izvorskom vodom, uživati u zvuku vodenog kola, a uz najavu i kušati domaća jela poput kukuruzne juhe, žganaca i zlevanke.
Sva blaga Strahinjščice
Strahinjščica je srednje visoka, ali vrlo upečatljiva planina koja zajedno s Ivanščicom i Kostelskim gorjem dijeli Zagorje na dva dijela. Njezin izduženi hrbat i izrazito strme padine daju joj gotovo dramatičan izgled, pa iako nije među najvišim gorama ovog područja, ostavlja snažan dojam.
Posebno je privlačna izletnicima zbog blizine Krapine i dobro markiranih planinarskih staza. Jedna od najljepših ruta vodi preko Jelenskih pećina, dok je planinarska kuća na Strahinjščici omiljena baza za odmor prije nastavka uspona prema vrhu Sušec. Iako sam vrh nije osobito raskošan vidicima, pravi je dragulj obližnja stijena Dedek, s koje puca pogled na zapadni dio Zagorja.
Strahinjščica je planina za one koji vole osjetiti uspon, šumu i tišinu, ali i nagradu u obliku lijepih vidikovaca bez velikih gužvi. Više o njoj doznajte ovdje.
Maceljska i Ravna gora
Macelj je šumovita gora na granici Hrvatske i Slovenije koja razdvaja Hrvatsko zagorje od slovenske regije Haloze. Proteže se oko 20 km, od Trakošćana do Rogatca, a prijevoj Stog dijeli ga na viši, strmiji zapadni dio i niži, pitomiji istočni dio.
Goru prekriva pretežno bukova šuma s primjesama hrasta, a ovdje izviru rijeke Sutla, Krapinica i Bednja. Izvor Sutle nalazi se na 640 m nadmorske visine, nedaleko od najvišeg vrha Belinovca (718 m).
Macelj je zanimljiv izletnicima i planinarima zahvaljujući uređenim stazama. Najpopularniji pristupi do izvora Sutle vode iz Lupinjaka (2,5–3 sata) te iz Gornjeg Maclja (oko 2,5 sata), dok se do samog područja lako dolazi iz smjera Đurmanca cestom ili autocestom Zagreb – Macelj.
Sasvim drukčiji karakter ima Ravna gora, najsjevernija gora Hrvatskog zagorja i posljednji ogranak Alpa. Prostire se iznad gornjeg porječja Bednje i vrlo je popularna među planinarima, izletnicima i ljubiteljima prirode. Najviši vrh nalazi se na 686 metara nadmorske visine, a iako je šumovit, na njemu je podignut vidikovac s kojeg se pruža dojmljiv pogled, osobito prema Trakošćanu.
Na vršnom grebenu nalaze se planinarski domovi Filićev dom i Pusti duh, kao i kapelica Sveta Tri Kralja, što Ravnu goru čini odličnim odredištem za cjelodnevni ili vikend-izlet. Osim za planinarenje, ovo je područje zanimljivo i za paraglajding, brdski biciklizam, gljivarenje i penjanje, posebno na stijeni iznad Cvetlina.
Velika prednost Ravne gore je pristupačnost – do njezinih se vrhova može pješice iz Trakošćana, Bednje ili Lepoglave, ali i automobilom po održavanim makadamskim cestama.
Bednjanski kraj
Ovdje je u središtu rijeka Bednja, najdulja rijeka koja u cijelosti teče Hrvatskom. Izvire podno Maclja te prolazi kroz brežuljkasti kraj, oblikujući krajolik.
Najpoznatije mjesto ovog kraja svakako je Trakošćan, jedan od najljepših hrvatskih dvoraca. Smješten iznad jezera i okružen perivojem, Trakošćan izgleda kao prizor iz bajke. Njegova povijest seže u 13. stoljeće, a današnji izgled velikim dijelom duguje obnovi u 19. stoljeću, kada je pretvoren u romantičarski rezidencijalni dvorac. Osim što je dragulj arhitekture, Trakošćan je i jedno od najposjećenijih mjesta sjeverne Hrvatske.
Iako je posjet Trakošćanu doživljaj po sebi, šetnja park-šumom i uz jezero, kao i pogled na dvorac preko jezera ili – u njemu, neodvojiv su dio "ladanjskog" uživanja i šarma i posve mijenjaju doživljaj povijesti koja vam se ovdje nudi. Jer, iako je Trakošćan sa svojim "samo" dvadeset i pet soba zapravo maleni dvorac, u njima ćete proći kroz uzbudljiv komad prošlosti. Više o Trakošćanu doznajte ovdje.
U Bednjanskom kraju važnu ulogu ima i Lepoglava, grad poznat po čipki i kulturno-povijesnoj baštini, dok sama Bednja čuva jedan od najzanimljivijih kajkavskih govora, zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro.
Tirkizno oko Kupe: Predivni izvor koji zove na resetiranje u prirodi
