Prizor kanjona vijugave zelene rijeke Uvac djeluje gotovo nestvaran, a tu je – u susjedstvu. Savršenstvo prirode smješteno između planina Zlatar i Javor na jugozapadu Srbije proteže se na površini od 7 500 hektara i svake godine privlači tisuće izletnika.
Zbog brojnih prirodnih izvora termomineralnih voda, u kombinaciji s blagotvornim goranskim zrakom, svrstan je u kategoriju „vazdušne banje“.
Neki će reći da i sam pogled na korito rijeke smiruje i liječi: Uvac je planinska rijeka duga oko 120 kilometara, a upravo je njena kanjonska dolina glavni i najpoznatiji dio specijalnog rezervata.
Na rijeci su izgrađene tri brane, što je sa sobom povuklo i tri jezera: Zlatarsko (Kokin Brod), Uvačko (Sjeničko) i Radoinjsko. U čistoj vodi uživaju pastrve, smuđ, klen i brojne vrste riba, a možete uživati i vi – bilo da je riječ o kupanju ili vožnji turističkim brodićem.
Zvuči divno, ali budimo direktni, većina posjetioca najviše želi znati: gdje točno treba doći da bi ugledali slavni meandar rijeke? Upravo je on najpoznatiji simbol koji privuče pažnju budućih posjetioca.
Vidikovaca je više, duž rijeke i s obje strane. Za one koji preferiraju laganije opcije, tu su vidikovci Molitva, Devojačke stijene i Ravno krš.
Predivan pogled pruža se s vidikovca Veliki vrh koji se nalazi na oko 1 200 metara nadmorske visine. Imajte na umu da je riječ o većoj nadmorskoj visini koja iziskuje nešto planinarskog iskustva, forme i naravno – opreme.
Inače, Veliki vrh se nalazi u blizini, tj. iznad Ledene pećine, što nas dovodi do još jednog (doslovno) skrivenog blaga rezervata Uvac. Riječ je o Ušačkom pećinskom sistemu dugom čak šest kilometara. To ga čini najdužim u Srbiji.
Jedna od najpoznatijih špilja je upravo Ledena pećina do koje se stiže brodićem. Toplo se odjenite jer ne nosi to ime bez razloga – temperatura u njoj je oko 8 stupnjeva. No, ime duguje i dvoranama koje imaju ledeni efekt. Formacije stalaktita i stalagmita, stubovi, špiljski nakit te špiljske zidine izgledaju istovremeno sablasno i zadivljujuće, a na trenutke izgleda kao da se ljudska lica prelijevaju iz jednog u drugo.
Kada izađete iz podzemlja, okrenite pogled prema nebu. Ovo područje stanište je za oko 130 vrsta ptica, među kojima je nekoliko vrsta orlova, jastrebova i soba. No, najpoznatiji je kralj visina, bjeloglavi sup. Veličanstvena ptica poznata po bijelom pernatom „ovratniku“ značajna je jer se hrani samo mrtvim životinjama i tako pravi „prirodnu reciklažu“, sprečavajući širenje zaraze.
Njihova gnijezda nalaze se duž kanjona rijeke, pa uz malo sreće možda ugledate čitavo jato. Tada čovjek na najljepši način shvati zašto Uvac zovu kraljevstvom bjeloglavog supa.
Legende iza ugla: Kako smo tražili Atilu, a pronašli vojvođansku idilu
