Krenete li u šetnju obalom jezera Laugarvatn na Islandu osim crnog pijeska, mirisa sumpora i vruće vode koja izvire iz tla naići ćete na još pokoju zanimljivost. Primjerice, možete vidjeti ljude kako uzimaju lopatu i kopaju sve dok ne iskopaju željeznu posudu, vruću od kipuće vode.
Ispod poklopca, dobro umotana u foliju nalazi se štruca mirisnog raženog kruha. Mjesta na kojima se peče tradicionalni rúgbrauð prepoznat ćete po naslaganom kamenju razasutom oko jezera ispod kojeg stoji 24 sata. Mekan, ali čvrste teksture i pomalo sladak kruh može se kušati na jednoj od tura koje vode do geotermalne pekare. Narezane štruce se premazuju domaćim islandskim maslacem i jedu s dimljenom pastrvom ulovljenom na jezeru.
Nekoć neplodna regija Islanda, Laugarvatn je s vremenom postao popularna stanica duž slavnog Zlatnog kruga koji privlači posjetitelje gromoglasnim slapovima i šištavim toplim izvorima. Čuda prirode taj kraj može zahvaliti položaju između dvije tektonske ploče čijim sporim širenjem magma i plinovi izlaze na površinu te služe kao gorivo vulkana i vrućih izvora.
Stanovnici Laugarvatna geotermalnu energiju koriste za kuhanje, kao i grijanje svojih domova najmanje stotinu godina. Neki od njih, dosjetili su se kako od tradicije napraviti atrakciju pa tako gosti hotela i turisti mogu uživati u doručku na plaži s termalnim izvorima gdje se peče kruh. Recepti za rúgbrauð nisu tajna pa oni koji ga požele napraviti kod kuće i sami mogu umijesiti tijesto od mješavine običnog i raženog brašna, mlijeka, šećera, praška za pecivo i soli.
No ono što tom specijalitetu daje slast upravo je temperatura i vrijeme pečenja u vrelom pijesku 30 centimetara ispod površine. Na toj dubini temperatura izvora je oko 95 stupnjeva Celzija. Polaganom pripremom kruh dobiva karakterističnu teksturu, a šećer i raž razvijaju bogate arome i okuse. No ponekad kruh ne uspije. To se događa kada naraste razina vode u jezeru zbog otapanja ledenjaka i poplavi plažu, a kruh se razmoči i „pretvori u juhu“.
