Pljačka u kojoj je prije 11 godina skupina lopova naoružanih kalašnjikovima u Stockholmu ukrala oko 20 milijuna eura za manje od pola sata Šveđani nikada neće zaboraviti. U pljački stoljeća kriminalci su se helikopterom spustili na krov jedne od najpoznatijih svjetskih zaštitarskih tvrtki GS4 u Västbergi i ispraznili trezor. Taj je događaj potaknuo građane, osobito trgovce da promijene stav o gotovini i prebace se na virtualni novac, odnosno plaćanje internetom i karticama.

Do 2017. Švedska je postala zemlja s najmanje gotovine na svijetu, s tek jedan posto plaćanja kovanicama i novčanicama, a natpisi na kojima trgovine upozoravaju kako ne primaju keš, postali su uobičajeni prizor. Kako piše BBC, trgovine diljem zemlje još su prije tri godine manje od 20 posto transakcija obavljale papirnatim putem.

"Internet, pametni telefoni i druge informacijske tehnologije (IT) promijenile su način na koji radimo, komuniciramo i kupujemo. Načini na koje plaćamo prolaze velike promjene kako bi mogle slijediti naše potrebe", piše u aktualnom izvješću Riksbank, Švedska središnja banka.

Mobilne aplikacije, kao što je primjerice Swiss, masovno se koriste za kupovanje voća, povrća, ulaznica za kina i kazališta, kao i raskusuravanje između prijatelja u restoranima i kafićima.

"Mrzim gotovinu, prljava je", kaže poduzetnik Jowan Österlund te dodaje kako plaćanje novčanica nepotrebno stvara rizik i troši vrijeme. Njegova kompanija Biohax potiče građane da račune plaćaju pomoću mikročipova koji se implantiraju pod kožu. Od 2014. godine oko pet tisuća Šveđana otišlo je u Biohax kako bi dobili svoj čip u ruci te bezbrižno mogli plaćati putovanja, teretanu ili otvarali vrata firme u kojoj rade mašući.

Dok je dio Šveđana objeručke prihvatilo da je budućnost stigla, tradicionalisti se zalažu za dobri stari keš. Jedna od njih je Christina Tallberg, koja je na čelu Švedske nacionalne organizacije umirovljenika.

Kava Zanimljivosti Najbolji švedski rituali: Znate li što Šveđani rade srijedom?

"Seniori ne mogu zapamtiti PIN i muče se plaćanjem karticama, osim toga laka su meta za pljačkaše", kaže Tallberg i dodaje kako će se umirovljenici lakše nositi s time da ostanu bez nekoliko kruna u novčaniku, nego svega što imaju na računu. Kao jedan od problema navodi to što banke u kojima mogu prebaciti novac na račun polako nestaju pa oko 280 tisuća građana mora putovati više od 20 kilometara kako bi to mogli napraviti. Neki se građani, koji se nisu naviknuli na moderne načine plaćanja, pribojavaju i da bi Švedska mogla postati raj za hakere. 

Da je digitalizacija u Švedskoj uzela maha, pokazuju i podaci da bi se za pet godina moglo dogoditi da polovica ukupnog broja trgovaca odbije plaćanje gotovinom. Hoće li se to doista zbiti, uskoro ćemo vidjeti.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju