Galerija 2 2 2 2 Riječ novac dolazi od latinskog naziva moneta (koja opominje), odnosno epiteta rimske božice Junone, zaštitnice grada. Budući da se uz Junonin hram u Rimu u antičko doba nalazila kovnica, naziv moneta počeo se upotrebljavati i u značenju kovnica, kovani novac, a poslije i u općem značenju novac. Hramovi posvećeni Junoni nerijetko su i služili kao mjesta na kojima su se proizvodile kovanice.

U trendu Napoleon na Savi Jeste li znali da je Novi Zagreb nekada bio - Francuska? Svi je imamo doma Čudesna namirnica od 1 eura koja omekšava žilavo meso i pomaže kod kuhanja krumpira Jednostavno i brzo Sve, samo ne dosadan: Punjeni svinjski lungić omotan slaninom

Iako se upotreba metala kao novca može pratiti još do Babilona prije od 2000. godine pr. Kr., standardizirane i ovjerene kovanice možda nisu postojale sve do 7. stoljeća pr. Kr.

Prema mnogim povjesničarima, u to vrijeme kraljevstvo Lidije (današnja Turska) izdalo je prve regulirane kovanice. Pojavile su se tijekom vladavine kralja Alyattesa (oko 610.–560. pr. Kr.) i bile su mješavina zlata i srebra.

S vremenom se i životinjska koža počela koristiti kao valuta, a vjeruje se da je Rusija koristila kožnati novac sve do vladavine Petra Velikog. Navodno je kineski car Wudi radio novac od koža iz vlastite zbirke bijelih jelena. Koža je bila obrubljena i ukrašena razrađenim uzorcima.

Budući da se papir smatra kineskim izumom, prikladno je da je upravo Kina uvela papirnatu valutu. Novac se izrađivao od kore dudovih stabala (doslovno je rastao na drvetu 😊) . Do kraja 18. i početka 19. stoljeća papirnati novac proširio se u druge dijelove svijeta. Većina tog novca nije bila pravi novac u tradicionalnom smislu, već je služila kao mjenice – obećanja o isplati određenih količina zlata ili srebra – što je bilo ključno za razvoj banaka.

Prve novčanice bile su napisane rukom na malim listovima papira. Osim toga, često su se na papir stavljali pečati kao znak autentičnosti. Rimsko Carstvo započelo je praksu prikazivanja vladara na kovanicama, a danas novčanice prikazuju i druge važne ličnosti, poput filozofa i pisaca.

U svijetu se koristi oko 180 vrsta valuta, a najstarija na svijetu koja je još uvijek u opticaju je Britanska funta (GBP), koja postoji od 8. stoljeća. Nakon britanske funte, najstarije valute koje se i danas koriste su srpski dinar i ruski rubalj, obje uvedene u 13. stoljeću.

Najstarije valute koje se i dalje koriste

1. Britanska funta - 8. stoljeće
2. Srpski dinar - 1214.
3. Ruski rubalj - 13. stoljeće
4. Američki dolar - 1785.
5. Haitijski gurd - 1813.
6. Funta Falklandskih otoka - 1833.
7. Dominikanski peso - 1844.
8. Švicarski franak - 1850.
9. Kanadski dolar - 1871.
10. Jen (Japan) - 1871.

Jeste li znali?

Najviše se koristi

Zbog svoje uloge glavnog trgovačkog standarda, američki dolar može se smatrati najčešće korištenom valutom. Slijede euro, japanski jen i britanska funta.

Povijest eura

Simbol eura (€) temelji se na grčkom epsilonu (ε), prvom slovu riječi Europa. Dvije horizontalne crte simboliziraju stabilnost eura.

San svakog numizmatičara

Američki zlatnik iz 1933. drži rekord kao najskuplja kovanica ikada prodana na numizmatičkom tržištu. Saint Gaudens Double Eagle prodan je na aukciji 2021. godine za 15 i pol milijuna eura.

Minijaturna kovanica

Hrvatska kovanica upisala se u Guinnessovu knjigu rekorda kao najmanja na svijetu – promjer joj je 1,99 mm, a težina tek 0,05 grama. Hrvatska narodna banka izdala ju je u prosincu 2022. i prodavala u kompletu s povećalom. Nastala je za oproštaj od kune, prije uvođenja eura. Kovanica je simbolički posvećena Humu, poznatom kao najmanjem gradu na svijetu. Više o najmanjoj kovanici doznajte ovdje. 

Divovska kovanica

Kovnica Perth u Australiji 2011. godine je izradila kovanicu od jedne tone koja ima promjer od 80 cm i težinu od tisuću kilograma. Izrađena je gotovo u potpunosti od čistog zlata. Sam zlatnik ima nominalnu vrijednosti od milijun australskih dolara, ali je vrijednost zlata daleko veća. Zlatnik je uvršten u Guinessovu knjigu rekorda kao najveći, najteži i najvrjedniji investicijski zlatnik na svijetu.

Novac iz prirode

Školjke su služile umjesto novca jer su bile podjednake veličine, male i izdržljive, a nerijetko su ih kao valutu koristile zemlje Indijskog i Tihog oceana. Kitovi zubi su služili umjesto novca stanovnicima Fidžija. Ljudi s otoka Yap (danas dio Mikronezije) izrađivali su ogromne diskove od vapnenca, koji su postali valuta i ostali dio kulturne baštine otoka.

Kazne za krivotvoritelje

Kineski novac iz 14. stoljeća nosio je upozorenje da će krivotvoritelji biti pogubljeni, a Engleska je bila poznata po kažnjavanju počinitelja spaljivanjem na lomači. U američkim kolonijama također je smrt bila kazna za prve krivotvoritelje.

Mostovi koji su promijenili lice Hrvatske: 6 jedinstvenih "cesta života" koje vode na otoke Lijepe Naše +3