Prastare crkve i katedrale prozor su u prošlost tijekom koje su svjedočile ratovima, ali i nemilosrdnom zubu vremena. Neke od tih, veličanstvenih građevina i dalje čuvaju uspomene na blago rečeno, uzbudljivu prošlost, dok druge služe poput vremešnih povjesničara, podsjećajući na dramatične događaje. Pa krenimo…
Najljepša skela
Zagrebačka katedrala se gradi, nadograđuje, mijenja i popravlja još od 12. ili 13. stoljeća, a posljednji udarac u nizu zadali su joj potresi 22. ožujka i 29. prosinca 2020., zbog čega je do daljnjega zatvorena. Veliku su joj štetu nanijela i dva velika požara 1624. i 1645., a teško je oštećena i u potresu 1880. godine.
No krivac za stalnu potrebu za obnavljanjem katedrale je nekvalitetan kamen korišten u Bolléovu projektu, koji se iz financijskih razloga dovozio iz blizine, s Bizeka, pa je prva obnova dijela južnog zvonika započela je 1938. godine, a nastavljena je 1968. kada je obnavljan vrh sjevernog zvonika, a zatim i krov, što je trajalo do 1974. Zanimljivo je i da građevinska skela katedrale oblikuje vizuru grada već desetljećima - generacije mlađih nikada je i nisu vidjele bez metalnih ojačanja. Skela koja izgleda poput skulpture digla je i puno prašine, i to ne samo građevinske, a više o tome možete pročitati ovdje.
Ustanak iz pepela
Požar koji je 2019. progutao gotovo cijeli Notre-Dame šokirao je Francusku, ali i svijet. Očajno Parižani i zaprepašteni posjetitelji glavnog francuskog grada, tada su s nevjericom promatrali kako vatra guta tornjeve jedne od najpoznatijih crkava na svijetu. Osim što je Notre-Dame jedan od najstarijih primjera francuske gotike, u katedrali je čuvana jedna od najvažnijih relikvija katoličkog svijeta – Kristova Trnova kruna – koja je, srećom, spašena.
Kruna je izgubila trnje još u 18. stoljeću, a sada se sastoji tek od snopa trske vezane zlatnom žicom koja je naknadno postavljena u zaštitni kontejner od kristala i zlata. Posjetitelji su je mogli razgledati svakog prvog petka u mjesecu i svakog petka tijekom korizme. Katedrala je bila poprište brojnih važnih događanja u povijesti Francuske. U njoj se za cara okrunio Napoleon Bonaparte 2. prosinca 1804.godine, a tu je kršten i francuski kralj Henrik V. Više o Notre Dame, pročitajte ovdje.
Malteško čudo
Rotunda of Mosta je rimokatolička crkva na Malti, smještena u istoimenom gradu. Prolazite li barem u blizini, nećete ju moći promašiti zahvaljujući golemoj kupoli, koja je svojedobno bila treća po veličini u svijetu. Rotunda of Mosta najveća je i najpoznatija crkva na Malti. Unutrašnjost je prostrana i impresivna, no ono po čemu je jedinstvena je ni više, ni manje nego: bomba.
Kada su nacisti tijekom Drugog svjetskog rata bombardirali Maltu, bomba teška 500 kilograma pala je na crkvu baš u vrijeme mise. Probila je kupolu, pala unutra, udarila u zid i otkotrljala se po podu, ali nije eksplodirala. Originalna bomba je neutralizirana u moru, a izložbeni primjerak je potpuno bezopasan.
Demonstracija moći
Katedrala svetog Vasilija Blaženika u Moskvi arhitektonsko je čudo koje je svjetlo dana ugledalo sredinom 16. stoljeća, a izgraditi takvu bio je pravi pravcati podvig. Katedrala koja se zapravo sastoji od osam manjih crkava okupljenih oko jedne glavne, svojedobno je bila najviša građevina u Moskvi.
Zadaća katedrale bila je demonstracija moći, a prema legendi koja je živa i dan danas, ruski car Ivan Grozni dao je oslijepiti arhitekte kako više nikad ne bi mogli napraviti takvo remek-djelo. Građevina ima 10 tornjeva, a najveći od njih visok je 46 m. Tek sredinom prošlog stoljeća restauratori su pronašli tajnu crkvene konstrukcije, zakopanu u zidovima od opeke: drveni kalupi omogućili su graditeljima izvedbu tako veličanstvene građevine.
Crna crkva
Norveško selo Ornes najpoznatije je po staroj, drvenoj crkvi koja ondje ponosno stoji stoljećima. Nevjerojatno zanimljiva građevina objedinjuje tragove keltske umjetnosti, vikinške tradicije i romaničkog utjecaja, a njezinu je vrijednost prepoznao i UNESCO. Arheološka istraživanja pokazuju da su ispod današnje crkve sagrađene još tri, koje su nadograđivane jedna na drugu, kako su stanovnici dolazili i odlazili.
Crkva u Urnesu ne samo da je remek-djelo arhitekture, nego je i poput vremeplova u doba Vikinga jer ukrasne ploče i elementi poput pletera koji prikazuje borbu lava i zmije, otkrivaju ponešto o njihovoj kulturi i tradiciji. Smatra se kako je crkva, ili kako bi Norvežani rekli Urnes stavkirke, najstarija sačuvana drvena crkva koja se nalazi na izvornoj lokaciji.
Neobičan otok: Znate li zašto Maltežani ne metu kuću nakon što padne mrak?