Iznutrice su bogate hranjivim tvarima – ne samo da obiluju bjelančevinama životinjskog porijekla već sadrže i znatan udio vitamina B kompleksa, željeza, selena i cinka. Usto, obično su znatno jeftinije od drugih komada mesa.
Jetra, bubrezi, tripice, srca i pluća upotrebljavaju se u brojnim kuhinjama svijeta – uključujući i Hrvatsku. U SAD-u su pak zabranjeni.
Točnije, zabranjena je prodaja životinjskih pluća za ljudsku konzumaciju. Američko ministarstvo poljoprivrede 1971. godine donijelo je odluku o prestanku prodaje životinjskih pluća za ljudsku prehranu.
(Ne)utemeljena zabrana
Ta je odluka uslijedila nakon studije koju je naručilo ministarstvo, a prema kojoj je zaključeno da pluća životinja nisu pogodna za ljudsku prehranu. Zabrana je temeljena na premisi da pluća funkcioniraju kao filtri zraka te mogu biti kontaminirana opasnim tvarima poput različitih bakterija i virusa.
Dr. Jonathan Reisman 2023. godine uputio je apel američkoj vladi da dopusti prodaju životinjskih pluća za ljudsku konzumaciju. U apelu je naveo da trenutačna zabrana nije utemeljena na čvrstim znanstvenim dokazima te da mnoge druge kulture jedu pluća bez problema, ako se taj komad mesa odgovarajuće provjeri, a potom i termički obradi.
Iako su njegov apel podržali i neki drugi liječnici, američko ministarstvo poljoprivrede dosad nije ukinulo zabranu.
Zabranjen je i haggis
Ovčja pluća su, zajedno sa srcem, jetricama, zobenom kašom, lukom i začinima, sastavni dio tradicionalnog škotskog jela haggis, čija je prodaja također zabranjena u Sjedinjenim Američkim Državama iz istog razloga.
Škoti nisu jedini koji koriste životinjska pluća u jelima. U Maleziji i Indoneziji radi se jelo paru goreng od goveđih pluća, a na Filipinima bopis sa svinjskim plućima. Svinjska pluća koriste se i u Hrvatskoj u poznatom jelu plućica na kiselo – svojevrsnom varivu s dodatkom krumpira i luka.
U Njemačkoj se s plućima radi gulaš töttchen, a u Brazilu xinxim de bofe. Talijani, pak, dinstanim telećim plućima nadijevaju tradicionalne sendviče pani ca meusa.
