Galerija 0 0 0 0 Iako tornada na našem području nisu česta pojava, u kontinentalnom dijelu Hrvatske mogu se stvoriti pri odgovarajućim atmosferskim uvjetima. Jedan od najpoznatijih pogodio je 31. svibnja 1892. područje Novske, a o njemu je pisao Andrija Mohorovičić i procijenjenio da je vjetar prošao brzinom od brzinama vjetra od oko 260 km/h. Pritom je iščupao 150 tisuća stabala hrasta i bukve i prevrnuo nekoliko željezničkih vagona – neke i s putnicima.

U trendu Tjedni jelovnik Idealna jela kad je vani vruće: 7 recepata za svaki dan ovoga tjedna s minimalno kuhanja i pečenja Obožavat ćete ih Zapečene tikvice sa sirom idealno su ljetno jelo – brzo se pripremaju, a tako su fine Nesnosne vrućine Najviša temperatura u Europi izmjerena je u ovome gradu na jugu - pržilo je 48,8 Celzijevih stupnjeva

Iako je današnja oluja poremetila uobičajeni život Zagreba, ona je zapravo puno slabija od onoga što je pogodilo građane glavnog grada prije pedesetak godina. Iz novije povijesti, mnogi se još sjećaju 22. srpnja 1973. kada je snažno nevrijeme pogodilo Medvednicu. Tornado koji su tadašnji mediji opisivali kao uragan, ostao je zapamćem kao jedan od najdramatičnijih vremenskih incidenata u novijoj hrvatskoj povijesti. Pisalo se kako je klasificiran po jačini kao F2 - što bi značilo vjetrove od181 – 253 km/h.

Horor izlet

Bila je nedjelja i izletničku idilu na Sljemenu prilično je pokvarila oluja koja se počela dizati nešto nakon 13 sati. U manje od sat vremena ostavila je pustoš na velikom dijelu planine i kaos koji je trajao i narednih dana. Svjedoci su opisivali prizore nalik katastrofi: snažan vjetar, tuču veličine jabuke, nagli mrak usred dana i zaglušujuću buku.

Iako je najjači udar bio kratak, bio je dovoljno jak da iščupa brojna stabla bukve, zatrpa prometnice i potpuno blokira pristup Sljemenu. Na pojedinim mjestima srušena stabla bila su nagomilana i do nekoliko metara visine.

Drama na žičari

Posebno dramatične scene odvijale su se na žičari. Kada se diglo nevrijeme deseci putnika ostali su zarobljeni u kabinama visoko iznad tla, a jedna se kabina srušila zajedno s putnicima. Dio ozlijeđenih nalazio se i u automobilima na koja su pala stabla. Ozlijeđeno je više izletnika, a više desetaka vozila bilo je uništeno ili teško oštećeno. Veliku štetu pretrpjelo je i izletište Adolfovac, gdje su bungalovi i prateći objekti gotovo potpuno uništeni.

Spašavanje je bilo izuzetno zahtjevno i trajalo je cijelu noć. U akciji su sudjelovali pripadnici vojske, vatrogasci, policija i hitna pomoć, dok su helikopteri korišteni za evakuaciju ozlijeđenih. Zbog neprohodnih cesta i srušenih stabala mnogim se unesrećenima moglo prići tek nakon dugotrajnog raskrčivanja terena. Dio izletnika bio je prisiljen noć provesti na Sljemenu jer povratak u grad nije bio moguć. Unatoč kaotičnim okolnostima, dobro organizirana pomoć spriječila je teže posljedice.

Drugi slučajevi

Slučaj sa Sljemena iz 1973. pokazuje koliko razorne mogu biti takve pojave – čak i u krajevima u kojima se ne očekuju.Ovaj događaj i danas se ističe kao jedan od najupečatljivijih primjera ekstremnog vremena u Hrvatskoj.

Slični, ali slabiji događaji zabilježeni su i kasnije. Primjerice, 31. srpnja 1982. snažno nevrijeme s pijavicom pogodilo je područje Petrinje i prouzročilo veliku materijalnu štetu.

Godine 2007. tornado je zabilježen u Slatini, gdje je oštetio kuće i ostavio dio stanovništva bez električne energije. U novije vrijeme, 2021., pijavica se pojavila i u Posavini, kod Savskog Boka u Brodsko-posavskoj županiji, no bez značajnijih posljedica pa je prošla gotovo nezapaženo.

Novi kviz općeg znanja: Za one kojima su svi (ostali) kvizovi prelagani +11