Na nalazištu Casas del Turuñuelo (u španjolskoj regiji Badajoz, na jugozapadu zemlje), arheolozi su pronašli kamene reljefe ljudskih lica, koji će im pomoći u razumijevanju običaja drevne civilizacije. Reljefi pripadaju Tarteškom kraljevstvu i pretpostavlja se da potječu iz vremena od 8. do 4. stoljeća prije Krista.
Stručnjaci smatraju kako lica prikazuju ženska božanstva, a otkriće je velika stvar za upoznavanje s nestalom civilizacijom jer se do sada smatralo kako su bogove štovali i obilježavali isključivo na simboličan način.
Nalazište Casas del Turuñuelo sastoji se od velike dvokatnice od čerpića na kamenim temeljima i prvi put je istraženo 2015., kada su stručnjaci analizirali materijale, arhitektonske planove i građevinske tehnike tarteške kulture. Građevina je iznimno dobro očuvana, a gornji kat je pronađen gotovo netaknut.
Tartes se spominje još u starim grčkim i rimskim tekstovima, ali zbog proturječnih opisa (i dugo, nedostatka uvjerljivih arheoloških dokaza) modernim povjesničarima i arheolozima nije bilo lako točno odrediti je je li Tartes uopće bio grad, kraljevstvo ili rijeka. Danas je poznato da se radilo o glavnom gradskom središtu te bogate kulture koja je nastala miješanjem domorodačkog stanovništva s grčkim i feničkim kolonizatorima na Pirenejskom poluotoku.
Zahvaljujući bogatim izvorima metala i uspješnoj trgovačkoj ekonomiji narod je bio bogat, ali smatra se kao je kraljevstvo palo zbog unutrašnjih borbi i prekida trgovine s Levantom. Jedan od razloga pada, mogao bi biti i snažan potres, nakon kojeg je uslijedio tsunami koji je zahvatio glavne tarteške luke.
Diljem Španjolske pronađeno je više od 20 tarteških nalazišta, a tri su iskopana u andaluzijskoj dolini rijeke Guadiane: Cancho Roano, Casas de Turuñuelo i La Mata.
Casas de Turuñuelo najbolje je očuvana protopovijesna građevina na zapadnom Sredozemlju, a stručnjaci otkrivaju kako se radi o svetištu u kojem se prakticiralo žrtvovanje životinja, koje su se zatim bacale u posebnu jamu. Smatra se kako je upravo taj lokalitet bio simbol moći, zbog kvalitete materijala i pronađenog bogatstva. Stručnjaci vjeruju kako će daljnja otkrića pomoći u dodatnom razumijevanju iščeznule civilizacije.
Impresivan broj usred grada: Znate li koliko Zagreb ima otoka?
