Galerija
Njezin je glavni izvor u špilji u koju možete i zaviriti, a ona daje – iako vrlo sramežljivo – i naslutiti koliko bogatstvo skriva ovaj kraj. Ali nećete ga otkriti ni na koju stranu svijeta se zaputite, a nećete niti naći smjerokaz koji vas upućuje – ispod. Zapravo, neke ćete tounjske špilje i pronaći pratite li strelice na smeđim tablama koje vode do prirodnih i kulturnih znamenitosti, ali ona najveća, ili barem najduža, otkrit će se samo rijetkima.
Špilja samo za rijetke
Najdulja špilja tounjskog kraja sa svojih osam i pol (istraženih) kilometara hodnika i kanala jedna je od najduljih u Hrvatskoj. "Pronađena“ je dosta kasno, sredinom 1980-ih jer nije imala prirodnoga otvora (tehnički je ona zato kaverna, a ne špilja). Otkrivena je zahvaljujući kamenolomu Tounj u kojem se zbog miniranja i otvorio ulaz u ovaj fascinantni podzemni svijet, a prvi su je istraživli speleolozi iz SO-a Velebit. Zbog istog tog kamenoloma, ova je špilja jedan od 10 najugroženijih krških fenomena u državi.
Ulaz u špilju nalazi se u samom kamenolomu, u neposrednoj blizini željezničke postaje Tounj koja izgleda pomalo zaboravljeno, a taj dojam pojačava i sitna bijela kamena prašina koja prekriva sve okolno drveće i grmlje. Špilja nije uređena niti sigurna za turističke posjete, pa je obilazak dopušten isključivo speleolozima koji se za termin moraju dogovorili s upravom kamenoloma i javiti se kada dođu na teren.
Kako je kamenolom aktivan, a i jer se već događalo da se dijelovi špilje uruše zbog miniranja (!), na taj se način pokušava svesti na minimum opasnost da itko ostane zatrpan u podzemlju. Pogled u ovaj čudesan svijet vama donosi polaznica SKOL-ove škole, koja ju je obišla vođena iskusnim speleolozima.
U špilju se ulazi potrbuške, a onda slijedi prilično veliko brdo sipara niz koje se spuštate – ili klizite - u mrak. Strop ulazne dvorane jedna je kolonija šišmiša odlučila koristiti kao spavaonicu. Dalje se napreduje tunelima koji su se stvarali milijunima godina, ponekad sasvim lako, kao da hodate utabanom planinarskom stazom, ponekad četveronoške, na mjestima se spuštate kao po toboganu, a onda se penjete – leđima prvo.
Pred vama se otkriva bajkovit krajolik koji čine zidovi puni čudesnih uzoraka, valovitih, pjegavih i sigovitih, čitave dvorane koje kao da ugošćuju velike podzemne svečanosti, rebraste kaskade koje čekaju svoju vodu, livade oblih oblika koji izgledaju kao s nekog drugog svijeta i svjetlucava "odmorišta" koja najednom izvire iz blata.
Bogat špiljski svijet
Sva su ta čudesa su sedimentacijski, korozijski i erozijski oblici koje bi geolozi i speleolozi, dakako, opisali sasvim drugim riječima. Posebnost su ove špilje freatske sige, jedinstvene na svijetu, nastale u vodi ili neposredno iznad nje. Špilja u kamenolomu Tounj, zanimljiva je i biolozima jer je stanište pravih podzemnih životinja (18 vrsta vodenih i 8 vrsta kopnenih životinja), a dom je i podzemnoj slatkovodnoj spužvi Eunapius subterraneus, koja je također jedinstveni svjetski fenomen.
Naša je podzemna avantura vodila do Oltara, dvorane s velikom nakupinom siga smještenom u njezinu središtu, koja doista izgleda poput kakve crkve u utrobi zemlje, u kojoj imate potrebu ušutjeti i – promatrati. Na drugu stranu stigli biste do velikog podzemnog jezera, a u oba slučaja put vas vodi predjelima zanimljivih imena (Kitova utroba, Pjegava dvorana, Disneyland, Amazona…), još zanimljivijeg izgleda i neprocjenjive važnosti, zbog čega je od 2008. i zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.
Industrijski dimnjak s građevinskom dozvolom? Žele sagraditi modernu dvokatnicu 18 metara iznad tla
