Galerija
Granica Ilirskih pokrajina išla je rijekom Savom i kod Zagreba prolazila točno polovicom staroga, danas pješačkoga, mosta. To znači da je današnji Novi Zagreb, odnosno područje na kojem je on kasnije nastao, bio pod francuskom upravom, dok je Zagreb sjeverno od Save ostao u Austro-Ugarskoj.
Rijeka Sava tako je postala granica dvaju velikih carstava – francuskog i habsburškog – a Zagreb pogranični grad.Na to i danas podsjeća i najstarija novozagrebača kuća s adresom Remetinečka cesta 1. Iako oronula, ona je zaštićeno kulturno dobro - nekadašnja carska pogranična stražarnica s početka 19. stoljeća.
Nešto noviji podsjetnik na istu kameni je obelisk postavljen između mosta i “stražarnice” 1989. godine, o dvjestotoj obljetnici franciske revolucije. Na Napoleonovo vrijeme, a ne na peciva kako ste možda mislili, podsjeća i ime toga najstarijeg kvarta u Novom Zagrebu – Kajzerica. Odmah preko Save, i odmah uz Savu, odnosno nekadašnju granicu Ilirskih pokrajina, bilo je naime - carsko vojno vježbalište.
Francuska vlast južno od Save trajala je od 1809. do 1813., ali je ostavila dubok trag u društvu. Uvedena je jednakost pred zakonom, ukinute su staleške razlike i kmetstvo, poticano je školstvo i korištenje narodnog jezika, građene su ceste (najvažnija Lujzijana), a ideje slobode, jednakosti i bratstva snažno su utjecale na razvoj Zagreba koji se tada počinje razvijati u pravo europsko središte, ali i Ilirskiog pokreta i narodnog preporoda.
Najopasnije jezero na svijetu: Optička varka koja gotovo sve što dotakne pretvara u kamen
