''Količine otpada ovdje su stvarno velike, ovdje ima barem 50tak kubika otpada, sve ovo što se vidi iza su zapravo slojevi smeća pomiješani s lišćem i granama i zapravo cijelo ovo brdo je nemoguće očistiti u jednoj vikend akciji.'', rekao nam je Ruđer Novak, voditelj inicijative Čisto podzemlje dok je stajao u vrtači na ulazu u špilju u Gornjem Lugu u blizini Žute Lokve, na području Gorskog kotara odnosno krškog dijela naše države.

Za sada dublje u samu špilju ne mogu ući jer je lokalno stanovništvo napunilo cijelu vrtaču krupnim i sitni otpadom.

''Model koji mi ovdje vidimo je djedovina se uređuje za vikendicu, a onda sav stari namještaj, sva bijela tehnika, televizori, odjeća, obuća i sve drugo ide negdje u prirodu. Ovdje zaista imamo svega…vadimo od automobilskih guma, vrata, madraca do običnih vrećica komunalnog otpada. Znači sve što mi kao civilizacija možemo proizvesti kao smeće vadimo u ovom trenutku van'', ispričao nam je Ruđer Novak koji napominje kako je energija koju ljudi ulože da bace otpad u vrtaču ravna jedinici, a ona koju potroše da to smeće izvade van deset puta veća. U akciji u kojoj je sudjelovalo dvanaest špiljara iz Zagrebačkog speleološkog saveza koji su u prošloj očistili 12 kubika smeća, a u ovom jesenskom čišćenju u dogovoru su s Komunalcem koji će im prazniti kontejnere cijeli dan pa se nadaju da će izvaditi barem 20 do 30 kubika smeća.

Dio otpada izvucenog iz spilje u Gornjem Lugu Dio otpada izvucenog iz spilje u Gornjem Lugu (Foto: Lidl)

Uz njih je i na ovoj akciji bio Lidl Hrvatska koji ih opskrbljuje sendvičima i pićima tijekom čišćenja, ali najvažnije od svega već drugu godinu zaredom donira znatna sredstva u svrhu čišćenja jama i špilja te očuvanja naše pitke vode.

''Proteklih godinu dana zajedničkim smo snagama očistili otprilike desetak špilja, a ove godine još dodatnih petnaest. Moram reći da su u planu još dvije tri akcije do kraja ove godine. Ukupno bi to bilo 200 kubika otpada. Smatram da je ta brojka posebno impresivna s obzirom na to da se radi o volonterskom radu i stvarno ovim putem posebno zahvaljujem našim vrijednim volonterima speleolozima'', kaže nam Marina Dijaković, voditeljica korporativnih komunikacija u Lidl Hrvatska koja ističe kako su vrlo ponosni na njihovu uspješnu četverogodišnju suradnju s HGSS-om, ako i na onu dvogodišnju s inicijativom Čisto podzemlje.

Čišćenje Mikića jame Vijesti Izvori pitke vode zatrpani otpadom: HGSS i speleolozi upozorili na loše stanje hrvatskog podzemlja

Do sada su donirali 400.000 kuna inicijativi Čisto podzemlje te se, kako kaže Marina Dijaković, nadaju da su time pomogli očistiti ovo naše krško područje i osigurali barem malo više, pitke vode za sve nas.

''Kad je Lidl napravio sponzorstvo za našu inicijativu, naše aktivnosti eksponencionalno su se podigle, i po količini izvađenog otpada i u broju akcija čišćenja koje se organiziraju, zato što mi tu donaciju koju dobivamo od sponzora izravno prosljeđujemo speleološkim udrugama diljem Hrvatske. I onda se taj učinak donacije umnaža kroz godinu. Doslovno potičemo speleologe od Istre do Dubrovnika da rade ovakve akcije čišćenja i da za te akcije dobivaju donaciju sponzora'', objašnjava Ruđer Novak kojima je, osim čišćenja nastalog otpada u našem kršu, cilj zaustaviti novo onečišćenje.

Istim ciljem vodi se i Lidl Hrvatska: ''Iznimno je tužno da nešto očistiš, ponovno dođeš tamo i vidiš da je u gorem stanju nego što je bilo nakon što si ti otišao. Podržavanjem ove inicijative imamo za cilj osvijestiti naše građane da ne bacaju otpad u jame i špilje jer zapravo su tamo izvori naše pitke vode. Što više ljudi osvijestimo to će biti manje takvih nepodopština.'', rekla je Marina Dijaković, a Ruđer Novak slikovito objasnio što to točno znači za nas.

''Krški teren je kao spužva, on je porozan, ima hrpu pukotina pa se voda koja pada, bilo kiša ili neke rijeke ili potoci u kršu, procjeđuje kroz te pukotine u podzemlje. U podzemlju se skuplja u spremnike i to su zapravo naša vodocrpilišta, od tud se napajaju naši izvori pitke vode. Ako je taj ponor prepun smeća onda se to kao sitni komadići, mikroplastika, bakterije iz strvina i ostale razne kategorije onečišćenja ispiru te sve prolazi kroz podzemne vode u naša vodocrpilišta na rubu krških polja. Iz njih vadimo vodu za piće, zalijevamo naše vrtove i napajamo stoku. Tako da to smeće koje se baca u kršu, a pogotovo u špiljama i jamama se prije ili poslije raspadne i završi u čaši vode na našem stolu ili kroz rijeke završi u moru, pa završi u ribama i nađe nam se opet na stolu'', kaže nam Ruđer Novak i naglašava kako je važno u ovoj priči na neki način dati ljudima alternativu da im bude jednostavnije taj otpad baciti negdje drugdje poput osiguravanja kontejnera u selima gdje možda nema osiguranog odvoza otpada.

U općini Brinje kojoj pripada ova onečišćena vrtača odnosno špilja u Gornjem Lugu, stanovnicima se odvozi otpad jednom tjedno, a samo desetak minuta dalje nalazi se reciklažno dvorište u Brinju otvoreno svakim radnim danom. Na njemu se nalaze i brojevi mobitela komunalnih radnika koji u svakom trenutku mogu otvoriti vrata dvorišta odgovornim građanima, potvrdila nam je tu informaciju Josipa Pavlović, direktorica tog reciklažnog dvorišta, još prilikom prošle akcije čišćenja na tom mjestu.

Speleolozi volonteri, psici Juki, Zelimir i Tila Speleolozi volonteri, psici Juki, Zelimir i Tila (Foto: Lidl)

''Iako se iz našeg reciklažnog dvorišta godišnje odveze 40 do 50 tona smeća i istovar kante za miješani komunalni otpad od 80 litara stoji svega 8 kuna, i dalje viđamo prizore poput ovih ili pak da netko samo 500 metara od reciklažnog dvorišta u obližnjim Lučevima na zelenoj površini ostavi otpad'', rekla nam je tada iskreno zabrinuta Pavlović koja rado surađuje s ovakvim akcijama pri pronalasku novih rješenja.

''Ovdje postoji samo jedan prilaz ovoj lokaciji i ako se stavi rampa na ulaz u ovu šumsku cestu zapravo se može zaustaviti novo bacanje otpada na ovom mjestu. Vrlo nam je važno da su ovdje i predstavnici Općine koja je nadležna za sanaciju divljih deponija na ovom području tako da mogu vidjeti u izravnom kontaktu koji je problem i kako mogu sami doprinijeti njegovom rješavanju'', rekao nam je Ruđer Novak iz inicijative Čisto podzemlje priznaje kako krško područje zbog neodgovornih pojedinaca neće očistiti ni za deset života, ali možda će ovakve akcije barem neke od njih osvijestiti ili posramiti, stvoriti im barem malo odgovornosti.

''Moramo se svi brinuti o tome da čuvamo prirodu i okoliš u kojem živimo jer na kraju dana to ostavljamo našoj djeci'', zaključuje Marina Dijaković.

Nova StudioSadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Lidl po najvišim profesionalnim standardima.

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju