Mnogima gomile smeća u vrtači i špilji u Gornjem lugu skrivenima u šumi ''nisu jasne'', pogotovo kada se desetak minuta dalje nalazi veliko reciklažno dvorište općine Brinje koje radi svakim radnim danom. U razgovoru s Josipom Pavlović, direktoricom tog reciklažnog dvorišta saznajemo da se uza sve pogodnosti odvoza smeća i dalje bore s tim problemom.
Neki pak u svemu vide pozitivu pa su u našoj priči kao dobru stvar uvidjeli kako je za Žutu Lokvu saznao i netko tko prije za nju nije znao.
Inače, u ovom malom, ali značajnom mjestu za hrvatsku povijest koje se nalazilo na raskrižju putova od mora prema unutrašnjosti pronađeno je nekoliko ostataka iz razdoblja rimske povijesti i kulture. Arheolozi su baš na cesti koja je vodila od Senja – Kompolja - Prozora (Senia – Avendo – Arupium), gdje se i danas nalazi raskrižje cesta od Senja prema Otočcu i Brinju na staroj Jozefinskoj cesti pronašli postaju i amfore za vino ili garum iz razdoblja rimske povijesti i kulture, 1. i 2. st. nakon Krista. U ono vrijeme su se za rimske trgovce, putnike svakih 30 kilometara gradile putne postaje prekrivene opekom često s pročeljem od lomljenog kamena u kojima su mogli prenoćiti, okrijepiti se hranom i pićem ili popraviti kola. Jedna takva postaja je bila i u Žutoj Lokvi, mjestu u općini Brinje, koje je i dan danas prometno raskrižje.
''Iako je ovo arheološki zanimljiv lokalitet mi do sad nismo našli nikakve povijesno zanimljive ostatke, ali možda u nastavku čišćenja izvučemo nešto zanimljivo.'', rekao nam je usred čišćenja špilje u Gornjem lugu pored Žute Lokve, Ruđer Novak, voditelj inicijative Čisto podzemlje koja je ove godine primila novu donaciju Lidla s kojim su prošle godine očistili desetak jama i špilja. Kao i iz ove špilje, iz njih su izvukli većinom komunalni otpad, većinom sastavljen od plastike.
Teško nam je povjerovati da bi svega sedamnaest stanovnika Žute Lokve moglo nagomilati toliko smeća u jednoj jami, pa vjerujemo da tamo svoj otpad odbacuje svatko tko se nađe na tom putu i iz čistog nemara i lijenosti ne produži još tih deset minuta do reciklažnog dvorišta.
I to nije problem samo ovog krškog područja već naše zemlje. Naše Hrvatske od koje polovicu teritorija čini krš, izniman prirodni resurs koji djeluje kao filtar za vodu koju iz njega crpimo. U krškim špiljama i jamama krije se većina zaliha pitke vode u Hrvatskoj, a od oko 10.000 naših istraženih špilja i jama više od 900 njih je zagađeno i ugrožava jedinstvenu podzemnu faunu i zalihe pitke vode.
Ruđer Novak iz Čistog podzemlja ističe kako najveći problem nisu špilje i jame u koje se nekad, kada nije bilo organiziranog odvoda smeća i reciklažnih dvorišta, bacalo smeće i koje nakon što budu očišćene više neće biti divlji deponiji, već one u kojima se smeće baca danas i sutra nakon što su očišćene.
Što ostavljamo budućim generacijama?
Za razliku od prije 50 do 80 godina kada je taj otpad bio organskog podrijetla i nije baš bio toliki problem za okoliš, danas ga čine umjetni materijali koji se teško razgrađuju u prirodi.
''Uglavnom se tu radi o plastičnom otpadu, kantama, stolicama, plastičnim kanisterima, bocama ceradama, znači nekakav komunalni kućanski otpad koji svi doma proizvodimo, samo ga neodgovorni pojedinci bacaju ovako u prirodu.'', ističe Ruđer Novak.
Plastika se u prirodi, pogotovo u mračnim uvjetima poput onih u špiljama i jamama, ne može potpuno razgraditi, već se pod utjecajem sunca, vjetrova i padalina usitnjava u mikroplastiku, koja utječe na cijeli ekosustav, ali i na naše zdravlje. Završi u hrani koju jedemo ili u vodi koju pijemo zajedno s ostalim mikrobiološkim onečišćenjem. Možda tog problema svaki stanovnik Hrvatske nije svjestan jer i dalje kad je žedan odvrne slavinu i popije vode koliko želi, no globalne kompanije poput Lidla itekako jesu. Plastična ambalaža praktična je za transport, lagana je i čvrsta te se može koristiti na različite načine. Međutim, budući da se proizvodi sve više plastike i premalo se reciklira, plastični otpad sve je veći problem za ljude, životinje i okoliš.
''Lidl globalnoj razini ima inicijativu koja se zove REset Plastic, a Lidl Hrvatska dio je cijelog tog projekta. Stvarno se trudimo našim kupcima osvijestiti koliko je štetno bacanje i korištenje plastike te ih guramo u smjeru da više koriste prirodne materijale'', komentirala je Marina Dijaković, voditeljica korporativnih komunikacija Lidl Hrvatska problem raširen diljem hrvatskog krša, ali i planeta. Svjesna tog globalnog problema, ova tvrtka pokušava skrenuti pozornost na njega pa su se obvezali do kraja 2025. smanjiti upotrebu plastike za 20 %, a sva pakiranja proizvoda vlastite robne marke napraviti 100 % prikladnima za recikliranje.
Mnoge zemlje svijeta bore se s nestašicom pitke vode većinom zbog negativnog utjecaja na okoliš, no Hrvatska se nalazi među trideset vodom najbogatijih zemalja na svijetu. Na nama je da se potrudimo da i dalje to ostane.
Čuvajte pitku vodu, ne bacajte otpad u špilje i jame, uključite se u zaštitu hrvatskog krša šireći vijest o onečišćenom kršu i zagađenosti pitke vode te prijavite onečišćene objekte na stranici inicijative Čisto podzemlje.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Lidl po najvišim profesionalnim standardima.
