Nekada, kada se život više odvijao na otvorenom, pa je zato i više ovisio o vremenskim prilikama, pogotovo u svijetu ribara, pomoraca, stočara i poljoprivrednika, od presudne je važnosti bilo pratiti i predvidjeti svaku promjenu.
Stare, često i rimovane izreke tako čuvaju golemo bogatstvo nastalo na temelju stoljetnih proučavanja vremenskih i prirodnih pojava, ali i događanja koja su im redovito prethodila. Često oblikovan u formu ako-onda, narod je imao odgovor na svaku nebesku i zemaljsku pojavu i naravno - njihovu vezu. I baš kao današnje aplikacije u kojima najčešće pratimo vrijeme, pučka meteorologija također se dijeli na trenutačnu, kratkoročnu i dugoročnu.
Sveci meteorolozi
Dugoročna prognoza bila je usko povezana s kalendarom, a datumi koji su se posebno pratili bili su oni kada se svetkovao koji u narodu važan svetac. Od velike je važnosti tako kroz stoljeća postao takozvani "Lucijin kalendar". Naime, u dvanaest dana od sv. Lucije (13.12.) do Badnjaka naši su stari znali iščitati sve što ih čeka u godini koja slijedi. Svaki od tih dvanaest prosinačkih dana otkrivao je kakav će biti koji od dvanaest mjeseci sljedeće godine.
Narodna je meteorologija pratila pojave ili vrijeme određenog dana i na osnovu toga predviđala skore promjene. Pojedini bi pak datumi ili sveci najavljivali smjene godišnjih doba, kraj jednog prirodnog ciklusa ili početak novog, ali i kvalitetu ljetine. "Sveta Kata - snijeg na vrata", sigurno je jedna od najpoznatijih pučkih najava snijega, jednako kao drugim krajevima, ali s istim značenjem: "Sveta Kata bijelog konja jaše". Ako lastavice ne odlete Miholjdana (29.9.), bit će blaga zima do Božića. Sunčani Svi sveti najavljuju "obilje žira i žita ljeti", od svetog Šimuna, 8. prosinca, ne treba ići na more: "Sveti Šimun lomi timun".
Znakovi iz prirode čitat će se drugačije u svakome kraju, i iz drugih "znamenja". Tako na primjer ljudi u Moslavini govore da ako rode krenu rano na jug – zima će biti duga. I vrijeme u duljem periodu, najčešće jednom mjesecu, odavalo je što će uslijediti, kao u ovim izrekama: "Lijepi dani u đenaru, grubo vrijeme u febraru","Ako velja ne veljuje, marač i veljuje i vraguje", "Avril u kiši, maj miriši", "Svibanjske kiše padajte što više", "Cvitanj (svibanj) mokar, srpanj suv", Lipanjska kiša – ljetna žalost".
"Ovčice", laste i žabe
Predviđanja se ne odnose samo na očekivane i ustaljene pojave kroz godišnja doba, nego i na nenadane pojave koje se otkrivaju u nekim unaprijed vidljivim detaljima. Crveno nebo – ovo znaju i gradska djeca – najavljuje lijepo vrijeme sutradan, crveni pak oblaci na kraju dana znače da dolazi kiša. U Istri se kaže: "Rosso di sera bel tempo si spera, rosso di mattina, pioggia s’avvicina", a postoji i uzrečica na hrvatskome koja "zove" kišu: "Crlena zora, mokra gora".
Naravno, s obzirom na mikrogeografska obilježja, oblaci koji dolaze s određene strane svijeta znače različite stvari, kišu, oluju, promjenu – ili da ih neće biti. Ako se nad Velebitom stvori kapa od oblaka, otočani znaju da slijedi bura. Ovčice, ili kako su ih boduli zvali "oblačići na grišpin" znače da stiže "o pioggia o burin". Slično je i s izrekom koja je nadrasla meteorologiju i odavno se primjenjuje na život općenito: "Poslije kiše dolazi Sunce." Isto tako, "poslije juga dolazi bura", a i poznato je da "voda zove vodu", odnosno, ako je voda visoka, bit će juga i kiše.
Promjenu vremena možda najjasnije najavljuje ponašanje životinja na koje je narod itekako obraćao pažnju. Da će skoro kiša, možemo znati ako žabe krekeću uvečer, ako je oblačno, a lastavice nisko lete, ako se pseći lavež čuje glasnije ili ako iz zemlje izlaze gliste i puževi golaći. A ako se krave "beče", pazite, bit će poplava.
Dan planeta Zemlje: Jeste li znali tko je najjači na našem planetu i na kojem otoku ne bismo nikad ljetovali?
