Prošle godine počeli smo pratiti hvalevrijedne akcije Čistog podzemlja, volonterske speleološke inicijative koja se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje, i prisustvovali smo čišćenju Mikića jame. Bila je to samo jedna od 900-tinjak smećem zagađenih špilja i jama, što ugrožava našu jedinstvenu podzemnu faunu i zalihe pitke vode.
S važnošću održivosti, očuvanja prirode i vode kao izvora budućnosti dobro je upoznata i kompanija Lidl Hrvatska, koja je prepoznala i ovu inicijativu te joj odlučila u ožujku 2020. donirati 200.000,00 kuna u sklopu partnerstva Lidlova brenda Okusi zavičaja i Hrvatske gorske službe spašavanja, s kojom već imaju dugogodišnju suradnju.
''Izrazito smo sretni i ponosni što smo dio ove hvalevrijedne inicijative. Prošle godine, koja je bila dosta izazovna za sve nas, očistili smo desetak jama, ukupno 60 do 70 kubika smeća. Ove godine nastavljamo, a sada smo na prvoj lokaciji'', ispričala nam je pored vrtače i špilje u Gornjem Lugu Marina Dijaković, voditeljica korporativnih komunikacija Lidl Hrvatska.
Donacija koja se umnogostručuje
Speleološka društva prošlogodišnju su donaciju iskoristila u prvih nekoliko mjeseci i zajedničkim naporima očistila više jama nego što su prijašnjih godina mogli i sanjati.
''Nama ova Lidlova donacija jako puno znači. To je nastavak suradnje od prošle godine, s tom donacijom mi dalje raspisujemo kao Čisto podzemlje svoj vlastiti natječaj kojim ta sredstva dalje doniramo speleološkim udrugama diljem Hrvatske. Time se zapravo umnogostručuje učinak donacije jer diljem Hrvatske, od Istre do Dubrovnika, drugi speleolozi čiste jame. Ovo je problem koji je vrlo raširen po čitavoj Hrvatskoj i mi zapravo financiramo čišćenje jama na krškom predjelu diljem naše zemlje'', ispričao nam je dr. sc. Ruđer Novak, voditelj inicijative Čisto podzemlje, koji za to krivi često lako dostupne lokacije jama i špilja i neadekvatno gospodarenje otpadom na određenim dijelovima Hrvatske u kojima se na toj važnoj državnoj politici počelo raditi tek unazad 10 do 15 godina, dok prije toga nije bilo ni organiziranog odvoza otpada.
''Nalazimo se u općini Brinje u blizini Žute Lokve. Ovo ispred nas je špilja u Gornjem Lugu koja je vrlo ružan i vrlo aktivan divlji deponij otpada. Tu se nalazi okomita litica i velika jama u kojoj se nalazi špilja čiji se kanal proteže ispod nas. Lokalni ljudi iz okolice dolaze ovamo kamionima i istovaruju ovo smeće koje vidite iza nas. Ovo je jedan dio tog otpada, ali u jami ispod nas nalazi se još barem 30-ak kubika i to je vrlo aktivan deponij u koji se smeće baca i dandanas'', ispričao nam je Ruđer Novak, voditelj inicijative Čisto podzemlje, ispred dva velika kontejnera smeća koja su od jutra izvukli iz te špilje. Ovakve zagađene špilje i jame, ističe, predstavljaju veliki ekološki problem jer se ne radi o problemu koji se prekinuo, ne radi se o problemu od prije 10 ili 50 godina, što potvrđuju i nađeni računi od jeseni prošle godine.
Špilja kao kanta za smeće, a reciklažno dvorište desetak minuta dalje
''Uglavnom se tu radi o plastičnom otpadu, kantama, stolicama, plastičnim kanistrima, bocama, ceradama. To je nekakav komunalni kućanski otpad koji svi kod kuće proizvodimo, samo ga neodgovorni pojedinci bacaju ovako u prirodu'', dodaje Novak. Sve to našlo se u jami iako se stanovnicima općine Brinje jednom tjedno odnosi otpad, a samo desetak minuta dalje nalazi se reciklažno dvorište u Brinju otvoreno svakim radnim danom, a na njemu se nalaze brojevi mobitela komunalnih radnika koji u svakom trenutku mogu otvoriti vrata dvorišta odgovornim građanima, potvrdila nam je tu informaciju i Josipa Pavlović, direktorica tog reciklažnog dvorišta.
Kao agroekologinju po struci, i Josipu Pavlović pogađaju takvi prizori i nemar nekih sumještana.
''Iako se iz našeg reciklažnog dvorišta godišnje odveze 40 do 50 tona smeća i istovar kante za miješani komunalni otpad od 80 litara stoji svega 8 kuna, i dalje viđamo prizore poput ovih ili pak da netko samo 500 metara od reciklažnog dvorišta u obližnjim Lučevima na zelenoj površini ostavi otpad'', ističe Pavlović.
Najviše plastičnog otpada koji se najsporije razgrađuje
Količinom komunalnog plastičnog otpada ostala je iznenađena i Marina Dijaković.
''Zapravo je nevjerojatno koliko plastike ljudi bacaju. Ovdje možemo naći automobilske gume, ali i mnogo plastičnih stvari iz kućanstva. Inače Lidl i na globalnoj razini ima inicijativu koja se zove REset Plastic, a Lidl Hrvatska dio je cijelog tog projekta. Stvarno se trudimo našim kupcima osvijestiti koliko je štetno bacanje i korištenje plastike te ih guramo u smjeru da više koriste prirodne materijale'', komentirala je ''ulov'' kod Žute Lokve i Marina Dijaković, voditeljica korporativnih komunikacija Lidl Hrvatska. Svjesna tog globalnog problema, njezina tvrtka pokušava skrenuti pozornost na njega i obvezala se do kraja 2025. smanjiti upotrebu plastike za 20 %, a sva pakiranja proizvoda vlastite robne marke napraviti 100 % prikladnima za recikliranje.
Ipak, svi trebamo znati da nebrigom o otpadu ili njegovim bacanjem u prirodu štetimo sami sebi te ugrožavamo zalihe pitke vode za sebe, ali i za svoju djecu i unuke.
''Možda i najvažnije u ovoj priči jest to da svi znaju da zaštitom našeg krša i podzemlja zapravo štitimo izvore pitke vode jer su ove špilje i jame koje su tu pred nama zapravo prirodni putevi kojima se voda procjeđuje iz krškog nadzemlja s površine u rezervoare pitke vode iz kojih svi crpimo vodu na krškim područjima. Stoga zaštitom tih krških jama štitimo našu pitku vodu'', ističe Ruđer Novak, jedan od mnogih ''špiljara'' koji su taj dan došli dati ruke u čišćenju ove špilje i vrtače pored nje.
Koliko je ljudi i energije potrebno da se ''popravi'' nešto iza nekoga, zna i Josip Granić, pročelnik HGSS-a, koji nerijetko s ekipom na terenu zatekne ovakve prizore baveći se onim osnovnim aktivnostima koje su ih dovele u službu spašavanja.
''Uvijek je jednostavnije napraviti nešto loše nego to popravljati. Kažu, ako se ne varam, da za jednu lošu stvar trebaš sedam puta više energije da bi je vratio na dobru. Ovamo je lako doći autom, kamionom ili bilo čime i iskrcati nešto u ovaj speleološki objekt, odnosno u ovu vrtaču, koja onda ide ispod u speleološki objekt. A da bismo mi to izvukli, pogledajte koliko ljudi treba, koliko posla treba, koliko energije treba, puno više od onih sedam što sam rekao maloprije. Ovo je jednostavan objekt za nas speleologe, gorske spašavatelje i ljubitelje prirode. Tu mi bez problema uđemo, bez problema izađemo, nije neka značajna dubina, ali opet treba jako puno ljudi i novca. To sve podosta košta'', napominje Josip Granić iz HGSS-a, koji je pozvao sve da odgovorno uživaju u prirodi, paze na nju kao i na sebe jer u ovom prelasku iz zime u proljeće na planinama još vladaju ekstremni uvjeti, a ljudi se ne pripreme adekvatno.
Uz uživanje u prirodi, u njezinom očuvanju kao i očuvanju zaliha pitke vode možete se uključiti i vi. Informirajte se o ovom problemu na stranici Čistog podzemlja i podržite njihovu inicijativu. U slučaju da znate za neku lokaciju, neku jamu ili špilju koja je onečišćena otpadom ili naiđete na neku planinareći ili šetajući se prirodom, fotkajte ju i prijavite na stranici Čistog podzemlja i na taj se način uključite u zaštitu našeg krša.
Zapamtite, u prirodi ostavite samo tragove svojih koraka! Pokupite smeće, čuvajte prirodu i budite odgovorni prema njoj!
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom LIDL po najvišim profesionalnim standardima.
