Grčki hramovi snažno su utjecali na zapadnu arhitekturu. Oni su bili mjesta obožavanja i odredišta hodočašća, no, također su funkcionirali kao riznice i okupljali ljude za razne festivale, igre i političke rasprave.
Za neke od njih ste sigurno čuli (primjerice za prvi s popisa), ali za druge, i nismo baš sigurni, pa da vas ne iznenadi neko pitanje na pub kvizu, evo o kojima je riječ…
Partenon
Hram Partenon, koji veličanstveno stoji na vrhu brda u Ateni, najpoznatija je znamenitost grada. Nijedan posjet Ateni ne bi bio potpun bez uspona na Akropolu i posjeta hramu. Osim što je popularno turističko odredište, Partenon je izniman primjer starogrčke arhitekture i simbol klasične civilizacije.
Izgrađen je između 447. i 438. godine prije nove ere, a ukrasi su završeni otprilike šest godina kasnije. Posvećen je božici Ateni, zaštitnici grada, a izgrađen je na mjestu ranijeg hrama. Izgrađen je u dorskom stilu, koristeći pentelski mramor.
Hram odiše simetrijom i skladom, ali zapravo je pun optičkih iluzija, zbog kojih se hram čini još većim nego što jest. Stupovi su blago nagnuti prema unutra i na vrhu su uži nego na dnu. Sve vodoravne linije imaju blago zakrivljenu prema gore kako bi zgrada izgledala simetrično osobi koja stoji blizu hrama i gleda prema gore, a svojevremeno je bio i ukrašen mnogim mitološkim frizevima.
Apolonov hram u Delfima
Apolonov hram u Delfima u antičko doba smatran je pupkom svijeta. Nalazi se na obroncima planine Parnas u središnjoj Grčkoj, a u njemu je bilo smješteno proročište koje je brojnim hodočasnicima davalo proročanstva o osobnim i političkim stvarima. Proročanstva je davala svećenica poznata kao Pitija, koja je govorila „dvosmislenim“ jezikom. Riznice hrama čuvale su nekoliko značajnih artefakata i posvetnih darova. Apolonov hram se obogatio i postao vrlo utjecajan zahvaljujući tim donacijama i posvetama grčkih gradova-država.
Točan datum izgradnje prvog hrama nije poznat, ali bilo je nekoliko ranijih hramova prije konačne izgradnje 510. godine prije nove ere. Hram je izgrađen u dorskom stilu i imao je šest stupova na pročelju i petnaest na bočnim stranama, te je bio impresivne veličine.
Hefestov hram u Ateni
Hefestov hram u atenskoj agori jedan je od najbolje očuvanih starogrčkih hramova. Izgrađen je u čast boga vatre i zanatstva, Hefesta, na mjestu puno manjeg svetišta 449. godine prije nove ere, a današnjim posjetiteljima pruža priliku da zakorače u arhitektonski sjaj drevne Atene.
Za razliku od mnogih drugih starogrčkih hramova, ovaj je preživio relativno netaknut mnoga stoljeća, te čak i dalje ima svoj krov. Očuvan je uglavnom zahvaljujući tome što je hram pretvoren u grčku pravoslavnu crkvu oko 700. godine, koja je bila vrlo malo korištena. Arhitektonski, Hefestov hram slijedi dorski red. Hram je obodan, a okružuju ga kolonade sa svih strana. Izvrsni mramorni frizovi i metope prikazuju scene iz grčke mitologije, poput rođenja Atene i Hefestovog povratka na planinu Olimp.
Artemidin hram u Efezu
Artemidin hram nalazio se u Efezu, u današnjoj turskoj pokrajini Izmir. Nije mnogo sačuvano od hrama, samo jedan jedini stup još je tamo. Hram je nekoć bio posvećen božici Artemidi i bio je mjesto održavanja jedinstvenog festivala Artemisia koji je uključivao veliku procesiju. Izvorni hram sagrađen je u 6. stoljeću prije nove ere, ali je uništavan i obnavljan više puta tijekom stoljeća iz različitih razloga, uključujući podmetanje požara, rat i prirodne katastrofe.
Svaka rekonstrukcija imala je za cilj nadmašiti prethodnu veličinom. Hram je u svoje vrijeme bio uvršten u sedam svjetskih čuda staroga vijeka. Napravljen je na jonskim stupovima, koji su dosezali visinu od oko 18 metara, sa složenim kapitelima ukrašenim isklesanim reljefima mitskih bića i bogova. Hram je bio okružen ogromnim dvorištem i sadržavao je brojne statue i blaga posvećena Artemidi.
Svjetski misterij koji ne mogu riješiti generacije znanstvenika: Gdje se nalazi grob Aleksandra Velikog?
