Kada je 1999. godine u Nebri, koja se nalazi na oko sat vremena vožnje od Leipziga pronađen neobični brončani disk, diglo se puno prašine. Ne samo zbog iskopavanja, nego i zbog sumnje u to je li „složeni astronomski sat“ star oko 3600 godina autentičan. Otkrivena detektorom metala, ploča prekrivena patinom plave i zelene boje promjera je oko 32 centimetara (otprilike poput gramofonske ploče) i teška je oko 2 kg.
Na njoj se nalaze i zlatni detalji koji prikazuju sunce, mjesec i zvijezde, kao i zviježđe za koje se smatra da se radi o Plejadama. Neobični predmet za koji se u početku smatralo da je krivotvorina danas se smatra najstarijim poznatim prikazom svemira i jednim od najvrjednijih arheoloških nalaza 20. stoljeća. Brončani disk otkrili su lovci na blago na brdu Mitteelberg, nedaleko od grada Nebre, u šumi Ziegelroda. Nažalost, prilikom iskopavanja iz tla disk je oštećen – veliki komad otpao je s predmeta.
Osim diska lovci na blago su pronašli i mačeve, sjekire, kao i dijelove narukvice. Budući da se takvi predmeti ne mogu legalno prodati u Njemačkoj, kružili su od ruke do ruke, da bi policija zaplijenila disk koji je vraćen vlasniku - saveznoj zemlji Sachsen-Anhalt. Stručnjaci tvrde da bi disk iz Nebre mogao biti najstariji poznati realistični prikaz svemira, možda čak i astronomski sat ili kalendar koji pokazuje vrijeme za sadnju i žetvu.
Takva bi se teorija uklopila s ostalim spomenicima pronađenima diljem sjeverne Europe kojima se određivao ljetni i zimski solsticij - Stonehenge u Wiltshireu i Newgrange u Irskoj najpoznatiji su primjeri. Kako su se ljudi iz brončanog doba bavili poljoprivredom, metoda otkrivanja doba godine, a time i najboljeg vremena za sadnju i berbu usjeva, bila je očito od vitalne važnosti. Jedan od načina za to je identificirati položaj sunca pri izlasku i zalasku sunca.
Više o prošlosti, pronalasku i značenju diska može se doznati u muzeju Arche Nebra koji oduševljava posjetitelje multimedijalnim sadržajem, dok se original čuva u muzeju Landesmuseum für Vorgeschichte u Händelstadtu.
