Galerija
Mnogo je priča ostalo ispričano o jednom od najvećih svjetskih osvajača. No isto tako, ostalo je i mnogo nepoznanica, a jedna od njih, koja muči povjesničare već više od 2300 godina jest pitanje – gdje je pokopan Aleksandar Veliki?
Postoji nekoliko izvora koje sežu u rimsko doba, budući da su povjesničari tog vremena zabilježili posjete rimskih careva grobnici velikog osvajača u Aleksandriji. Jasno, prirodno je kako mnogi vjeruju da bi veliki vojni genij i osvajač Azije želio biti pokopan u gradu koji nosi njegovo ime.
Ipak, već stoljećima postoji mnoštvo teorija o lokaciji grobnice Aleksandra Velikog, a neke od njih su i na granici mita. Nedavno je jedan egipatski turistički djelatnik izvijestio o navodnim dokazima koji sugeriraju da bi otkriće slavne grobnice moglo biti u oazi Siwa u području Marai. Tamo je bilo svetište posvećeno glavnom egipatskom bogu Amonu, kojeg su Grci izjednačavali sa svojim bogom Zeusom. Neki izvori tvrde, kako je to doista bilo Aleksandrovo omiljeno mjesto.
Prema povjesničaru Pauzaniji i zapisima suvremene Pananske kronike za razdoblje 321.-320. pr. n. e. Ptolomej, jedan od Aleksandrovih generala, prvobitno ga je pokopao u Memfisu, u Egiptu. U kasnom 4. ili ranom 3. stoljeću prije Krista za vrijeme rane dinastije Ptolomeja, Aleksandrovo tijelo je prebačeno u Aleksandriju, gdje je njegov sarkofag postavljen u kompleksu Serapeum, koji je sagradio faraon Nektanbo II.
Nekoliko rimskih careva priznalo je veličinu grčkog osvajača Azije i izrazilo svoje divljenje njegovim podvizima. Julije Cezar posjetio je grobnicu Aleksandra Velikog u Aleksandriji 48. godine p. n. e., odajući mu počast. Kasnije je navodno kraljica Kleopatra uzela zlato iz grobnice kako bi financirala svoj rat protiv rimskog cara Oktavijana.
Nakon Kleopatrine smrti, August je posjetio Aleksandrov grob u Aleksandriji. Rečeno je da je stavio cvijeće na grob, te ostavio i zlatnu dijademu. Drugi povjesničar rimskog doba napisao je da je Kaligula posjetio grob Aleksandra Velikog i uzeo njegov oklop.
No, tu nije bio kraj posjetima. Septimije Sever je 199. godine posjetio grobnicu u Aleksandriji i naredio da se zapečati kako bi se zaustavila stalna pljačka, a 16 godina poslije, Karakala je premjestio predmete iz Aleksandrove grobnice, skinuvši Aleksandrovu tuniku, prsten, pojas i neke druge dragocjenosti. Tsunami koji se dogodio 356. poplavio je grad nakon niza potresa, što je rezultiralo podizanjem razine mora, te je prema jednoj teoriji, more jednostavno prekrilo osvajačevu grobnicu.
Ipak, postoje i druge teorije, a jedna od njih posljednje Aleksandrovo počivalište smješta u našoj relativnoj blizini – u Veneciji, u crkvi svetog Marka. Nekoliko znanstvenika odbacuje teoriju kao prilično nategnutu, jer prema pretpostavci, kada su Arapi zauzeli Aleksandriju, željeli su grad osloboditi svega predislamskog, tako da bi Aleksandrovo grobno mjesto - koji je bio štovan kao bog - moralo nestati.
Aleksandrija je također bila posljednje počivalište Marka, jednog od četiri kršćanska pisca evanđelja, koji je zaštitnik Venecije. Varijacija venecijanske teorije kaže da su venecijanski trgovci ukrali Aleksandrove ostatke, vjerujući da pripadaju svetom Marku Evanđelistu, i prenijeli ih u svečevu baziliku u Veneciji.
Naravno, kako je Aleksandar bio grčkog porijekla, i Grci imaju određene teorije. Godine 1993. grčki arheolog Triantafyllos Papazois razvio je teoriju da Filip II. Makedonski nije pokopan u kraljevskoj grobnici II. u Vergini u Grčkoj, već da je to zapravo Aleksandar Veliki.
Papazois je dalje zaključio da oklop, štit, kaciga i mač pronađeni u grobnici II pripadaju oklopu Aleksandra Velikog. Međutim, teorija arheologa nikada nije dokazana. Također, i teorija iz 2014. godine tiče se Grčke, ovog puta sjevera zemlje, ali ni ona nije na kraju uzeta u obzir kao preozbiljna.
Summa summarum – sigurno mjesto grobnice se nikad neće znati, mada, uzevši u obzir sve ove teorije, najozbiljnijom se čini ona kako je Aleksandar sahranjen u Egiptu.
