Znate li kako se zove vrhovni grčki bog? „Zeus“, reći ćete kao iz topa – pa to je bar lako, zar ne? A rimska božica ljubavi? Većina će znati da je u pitanju Venera.
No kada bismo pitali tko su slavenski bogovi sunca, rata, ljubavi itd., vjerujemo da bi se već mnogi češali po glavi. Profesorica povijesti u srednjoj ionako nije davala „sulje“ zbog toga. Stoga uopće ne osuđujemo, ali se pitamo - nije li neobično koliko dobro poznajemo druge civilizacije, a ponekad se zagrcnemo pred vlastitom poviješću?
Pomisao na listanje starih knjiga i obnavljanje znanja iz povijesti zvuči kao mukotrpan posao nad kojim visi upitnik: A čemu to uopće?
Pa, mlada producentica Lorena Vlahovski ima odgovor, ali i odličan projekt: „Jednom davno u Hrvatskoj“ (Once upon a time in Croatia) kojim nastoji približiti slavensku mitologiju i prošlost svima nama koji smo tu svoj na svom, ali znanjem pomalo na tuđem terenu.
Učenje kroz zabavu
Kako kaže, i sama je u početku vodila slične bitke. U nastojanju da zadovolji svoju interes prema slavenskoj mitologiji i običajima pohađala je predavanja i čitala knjige, no količina informacija ju je preplavila. Onda je svijet 2020. godine odlučio stati – tada je pronašla više vremena i odlučila se baciti na posao. „Kako se inače bavim storytellingom, odlučila sam prenijeti ljudima znanje na zabavan način, upakirati ga tako da bude zanimljivo“, kaže.
Za Lorenu je istraživanje slavenskih korijena tim zanimljivije jer je češko-hrvatske krvi. Kako kaže, „mislim da je bitnije pronalaziti stvari koje nas spajaju, a ne razdvajaju“.
Malo je reći da je uspjela. Njezin profil na Instagramu prepun je zanimljivosti, fotografija, sličica, priča i narodnih poslovica koji čine svojevrsni priručnik slavenstva za početnike, a na web-stranici počastit će članove newsletter zajednice besplatnom e-knjigom.
Uletjeli smo taman u odlično vrijeme jer s početkom ožujka Lorena pokreće novi podcast serijal pod nazivom "Priče uz vatru". Riječ je o četiri epizode na temu običaja, koje će biti prikazane u formi videa (YouTube) i audiozapisa (na podcast platformama - Anchor, Spotify i druge). Šapnula nam je o kojim će temama biti riječ, pa evo jedne slavenske ekskluzive:
1. Božanska svadba Mare i Jarila
2. Svadbeni običaji - odraz mitske svadbe
3. Pozadina običaja Uskrsa
4. Jurjevo - zaruke Mare i Jarila
Pretplatnici na newsletter i pratitelji na društvenim mrežama bit će obaviješteni o svakoj novoj epizodi, stoga – klik, klik!
Tragovi starih Slavena nekad su vam „pod nosom“
Uz Jednom davno u Hrvatskoj saznat ćete što nas to danas okružuje, a seže daleko u slavensku prošlost. Tragovi su svuda oko nas: od narodnih običaja i simbola još vidljivih na starim kućama, do izgleda raskrižja i vjerovanjima o vilama.
No tek slijedi najzabavniji dio: besplatna knjiga koju smo spomenuli omogućuje vam da kroz učenje i vježbu pronađete slavenske bogove u sebi, tj. prepoznate osobine koje su vam zajedničke i pritom naučite nešto o sebi. Kome se nalik, a poput koga biste više htjeli biti? Stari bogovi nisu bili samo dobri ili samo loši, imali su svoje jače i slabije strane baš poput nas.
„Svi ti tipovi su arhetipovi, personifikacije nas samih i prirode. Kad im prilazimo s tog stajališta, vidimo da su oni zapravo odraz nas“, objašnjava Lorena. „Ja se prepoznajem u svakom pomalo. Moja biznis persona je više Perun koji je organiziran, posložen, drži se rokova... No u vlastitom razvoju voljela bih više vidjeti Mokuš. Ona je mudra žena, njegovateljica zajednice, koja zna podivljati kada treba.“
Kada bi se ovo prenijelo na svijet, zapitali bismo se: što je to što su stari Slaveni ili njihovi bogovi imali, a dobro bi nam došlo danas? Kojih osobina nedostaje i kojeg bismo od bogova „prizvali u pomoć“?
„Trenutačno u fokusu imam pričanje priča o likovima i radnji, no dugoročno želim isticati vrijednosti koje su tada vladale u društvu. Naravno, ne u copy-paste obliku, već u modernom ruhu, ali s univerzalnim vrijednostima. Primjerice, ljudsku povezanost s prirodom u smislu da su imali puno manje distrakcija. Zbog toga su lakše mogli osjetiti sebe, godišnje cikluse, promjene u prirodi i sebi samima. Zima je bila stanje mirovanja i oni su se prilagođavali tom vremenskom periodu. Isto tako, vjerovanje da je sve ciklično, a ne linearno. Mi se danas to moramo učiti tom izvornom načinu razmišljanja“, objašnjava.
I mi svoj hygge imamo
Mnogi od nas zaključili su 2020. godinu upravo s mišlju da se treba okrenuti sebi, prirodi, usporiti, spoznati što je važno, a što nije. Upravo u odnosu naših predaka prema prirodi, svijetu i drugima, mogli bismo pronaći jednostavna rješenja.
I Lorenina publika pronalazi inspiraciju upravo ovdje. Riječ je uglavnom o mlađim ljudima koji pokazuju interes za knjigama, prirodom i umjetnošću, a slavenska mitologija nekima služi kao inspiracija u kreativnom izražavanju.
„Rekla bih da oni teže nekoj kvaliteti života. A što se tiče turbulentnih novih vremena u kojima živimo, moramo im se prilagoditi. Bolje je da si sam to osvijestiš i budeš na čelu tog kormila promjene nego obrnuto“, poručuje.
Često s publikom dijeli stare narodne izreke, pa smo ju pitali koja joj je najdraža. Kako kaže, postoji jedna koju smatra početkom i krajem svega. Stoga uz nju završavamo i našu ćakulicu a vama preporučujemo da odmah zaplovite u Jednom davno u Hrvatskoj...
„Gdje ima ljubavi, nijedno zlo ne šteti, a gdje nema ljubavi, nijedno dobro ne koristi.“
