Jedna od najneobičnijih planina na svijetu smjestila se u Australiji – gorje Olgas izgleda poput kakvih nepravilnih kupola, ili kako su zaključili istraživači u 19. stoljeću, kao divovski ružičasti stogovi sijena naslonjeni jedni na druge. Sa svojih 550 metara Olgas, ili kako se još naziva: Kata Tjuṯa („mnogo glava“) visoka je otprilike kao dva Eiffelova tornja. Te čudnovate kupole na jugu Sjevernog teritorija zbog izmaglice na visokim temperaturama djeluju poput kakvog priviđenja.

U trendu Ljekovito blago U lišću ovoga voća nalazi se tvar koja ubija stanice raka, raste i u Hrvatskoj, a kilogram plodova košta oko 10 eura Tjedni jelovnik Lagana su, fina i savršena za ljeto – radit ćemo ovih 7 divnih jela, po jedan svaki dan ovog tjedna Blizu Baške Uvala Vela Luka na Krku: Plaža za guštanje bez turista do koje se dolazi samo pješice ili morem

Najviša od njih, Olga, uzdiže se na 1066 metara, a 1872. istraživač Ernest Gilles nadjenuo joj je ime u čast princeze Olge Nikolajevne, kćeri ruskog cara Nikole I. To ga je molio uvaženi njemačko-australijski znanstvenik i botaničar Ferdinand Mueller iz zahvalnosti prema tituli baruna kojom mu je princeza Olga ukazala čast za njegova postignuća.

Olga je ujedno i najviša točka u Nacionalnom parku Uluru, svetom tlu Aboridžina. Gorje je nastalo od dijelova planine koja je upala u more. Prije nego što se povuklo, more ih je zaokružilo u glatke oblike, a potom ih je obavio pijesak. Stijene koje nisu mogle odolijevati surovim uvjetima u međuvremenu su se također izmrvile u sitni prah.

Između kupola provlače se uski prolazi i klanci koji rijetko vide sunca, ali ih zato nemilosrdno dotiče vjetar i stvara jezive zvukove. U Dolini vjetrova, jarku koji se nalazi u središtu gorja, nalazi se zelena oaza u kojoj rastu akacija, metvica i cvijeće.

Mnogobrojne biljke na tom području prežive uz tek 200 mm kiše godišnje zahvaljujući bazenima u kojima se ona skuplja. Upravo iznad nje najbolje je mjesto za promatranje crvenkastih kupola.