Uz planinarenje u Saskoj i ostale očekivane tradicije i aktivnosti poput pjevanja Finsterwaldea i zimske parade Kirchseeon Perchtenlauf u Bavarskoj ili šivanja tapiserija - Schwälmer Weißstickerei, u njemački nacionalni inventar nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a prošli je tjedan uvrštena i berlinska techno kultura. Iako je još na nacionalnoj, a ne na svjetskog razini, ogromno je to priznanje za doprinos techno scene kulturnom identitetu ovog grada.
Grad kojemu je elektronički zvuk postao potpis
Techno je "oblikovao velike dijelove grada Berlina od sredine do kasnih 1980-ih", izjavili su iz UNESCO-a uz objavu ove vijesti koju je pozdravila čitava berlinska glazbena scena, ali i party entuzijasti diljem svijeta. Sredinom sad već davnih 1980-ih, sjeme techno glazbe počelo se sramežljivo primati s one strane Atlantika prije svega u Detroitu, a u Europi nigdje kao u Berlinu.
Scena je dobila poseban zamah nakon pada Berlinskog zida 1989. godine. Veći dio istočnog Berlina ostao je prazan, a napušteni industrijski prostori u ponovno ujedinjenom gradu pretvarani su u noćne klubove, poput, nažalost danas nepostojećeg, Tachelesa (Kunsthaus Tacheles) otvorenog 1990. ili poznatog Berghaina, koji je otvoren nekoliko godina kasnije, 1998. godine.
Atmosfera puna optimizma i otvorenosti prema novom, eksperimentalni duh i naravno rani dani elektroničkog zvuka u glazbi, u novom su Berlinu našli dom, i iz toga je nastao čitav umjetnički pokret, nimalo slučajno u gradu koji je do jučer bio podijeljen zidom. Berlin i techno kultura postali su utočište za sve marginalizirane i drugačije. "Nastavljajući se na DJ kulturu koja se formirala ranijih godina, techno je postao soundtrack duha optimizma nakon ponovnog ujedinjenja", rekli su iz UNESCO-a.
Utočište za sve drugačije i odbačene
Iako je ovo velika prekretnica za berlinske tehno producente, umjetnike, operatere klubova i organizatore događaja, ne smije se zaboraviti i neglazbeni dio berlinske techno kulture. Ona je od svojih početaka izrasla na različitosti, poštovanju, otvorenosti i prihvaćanju.
Proces prijave UNESCO-u vodila je Rave the Planet, neprofitna organizacija sa sjedištem u Berlinu, uz aktivnu kampanju za podizanje svijesti o kulturnom značaju berlinske techno kulture, u kojoj je bilježila njezinu povijest, društveni utjecaj i stalnu evoluciju.
Ova je udruga nastala otprilike kada je zatvoren spomenuti kultni Kunsthaus Tacheles, ali mnoge ideje koje su se skuhale u njemu i u udrugama koje su pod njegovim krovom (gdje ga je bilo) djelovale – našle su svoj put u svijet. Jedna od njih bio je i prijedlog švicarskog matematičara i muzikologa Hansa Coustoa, koji je predložio da se obave formalni preduvjeti za priznanje techna kao nematerijalne kulturne baštine. Ideja Hansa Cousta ponovno je oživljena osnivanjem neprofitne organizacije Rave The Planet, koja je sada i ostvarila velik uspjeh uvrštavanjem berlinske techno kulture na nacionalni popis nematerijalne baštine.
