Magellanov prolaz je 570 kilometara dug morski prolaz na krajnjem jugu Južne Amerike između Ognjene zemlje i Patagonije koji spaja Atlantski s Tihim oceanom.

Dobio je ime prema portugalskom istraživaču Ferdinandu Magellanu, koji ga je „otkrio“ 1520. godine tijekom velike ekspedicije u kojoj je želio oploviti cijeli svijet.

Riječ otkrio pod navodnicima je jer su američki urođenici znali za njegovo postojanje mnogo prije nego što je slavni Portugalac svojim brodovima prošao kroz njega dok je tražio prečac do Molučkih otoka. Da ga Magellan cijelog prođe, trebalo mu je 38 dana.

Ilustracija Magellanova prolaza iz 19. stoljeća Ilustracija Magellanova prolaza iz 19. stoljeća (Foto: Profimedia)

Magellanov tjesnac jedno je od izazovnijih mjesta za navigaciju zbog prirodno uskih prolaza koji variraju od svega tri do 30 metara širine. Na ovom području loša je i vidljivost, a mornari znaju biti izloženi i nepredvidljivim plimnim strujama i vjetrovima.

Ipak, on je još uvijek bio sigurnije rješenje od Drakeova prolaza kod južnog vrha Južne Amerike koji spaja jugozapadni dio Atlantskog oceana s jugoistočnim dijelom Tihog oceana.

Ne čudi stoga što je Magellanov prolaz igrao važnu prometnu i ekonomsku ulogu za mnoge jer je skraćivao put brodovima koji su se kretali između dva oceana. Ili je tako bilo sve do 1914. godine kada je otvoren Panamski kanal.

Panamski kanal Putovanja Kanal koji je promijenio svijet: Div izgrađen na više od 25 tisuća žrtava

Danas veći dio Magellanova prolaza pripada Čileu, a manji Argentini. Neke statistike govore da se njime svake godine koristi i do 1500 plovila, od čega dobar dio otpada na turističke brodove i kruzere.

Punta Arenas jedna je od najvažnijih luka na obali Magellanova prolaza. Riječ je o trećem najvećem gradu Patagonije u kojem dobar dio stanovništva ima hrvatsko porijeklo.

Punta Arenas na Magellanovu prolazu Punta Arenas na Magellanovu prolazu (Foto: Getty Images)