Ako čega u glavnom gradu Hrvatske ne fali, to su definitivno parkovi. Zagreb je prilično zelen grad, a na zelene površine posebno se počelo obraćati pozornost od druge polovice 19. stoljeća. Tada je donesen urbanistički plan uređenja Donjeg grada, koji je uključivao i sada već legendarnu, Lenucijevu potkovu.
Spomenuti naziv koristi se za niz od sedam trgova (Nikole Šubića Zrinskog, J. J. Strossmayera, kralja Tomislava, Ante Starčevića, Marka Marulića, braće Mažuranić, maršala Tita i botanički vrt) koji su napravljeni u obliku slova "U" i podsjećaju na potkovu.
No, nije to sve što Zagreb ima. Tu su i neki drugi parkovi, a prije svih onaj najveći, Maksimir. Otvoren krajem 18. stoljeća, a prostire se na više od 300 hektara!
S obzirom na to da dolaze lijepi dani i temperature rastu, red je i da pobliže predstavimo neke od parkova, njihovu povijest i nepoznate stvari, jer ćete u njima ubrzo provoditi tople sunčane dane. Pa stoga, kako bi to otpjevala Zdenka Vučković, "Zagreb, Zagreb, otvori vrata parkova sva"...
Maksimirski park
Maksimir je nastao na mjestu nekadašnje biskupske šume, a najzaslužniji za njegovo uređenje i otvaranje tadašnji je zagrebači biskup, Maksimilijan Vrhovac. Za građanstvo je svečano otvoren 1794. godine, a ime Maksimir dobio je prema svom osnivaču, s obzirom na to da složenica "Maksimir" označava zapravo "Maksimilijanov mir".
Uz Vrhovca, velike zasluge za uređenje parka ima i biskup Juraj Haulik, koji je angažirao brojne austrijske umjetnike, od kojih su neki uređivali i slavni bečki Schönnbrun. U to vrijeme počeli su se izgrađivati paviljoni i hramovi duž parka.
Danas se prostire na golemih 316 hektara, u njemu je dom našlo više od stotinu različitih ptičjih vrsta, a tu su i brojna jezera te potoci. Također, ne zaboravimo da se u Maksimiru krije i zoološki vrt, koji se iz godine u godinu razvija i raste.
Trg Nikole Šubića Zrinskog
Nije vam na prvu poznato o kojem je trgu riječ? Ako i nije, ništa čudno, jer ovaj trg svi znaju po neslužbenom nazivu Zrinjevac. Radi se o svojevrsnom simbolu grada, prvom u nizu trgova koji čine slavnu Lenucijevu potkovu.
Kad je otvoren, u drugoj polovici 19. stoljeća, njime su najradije šetali bogati slojevi građana, dok je danas otvoren za sve Zagrepčane i njihove goste. Posebno je popularan u proljeće i ljeto, kad su njegove livade krcate ljudima, a zadnjih par godina, s obzirom na bogatu adventsku zagrebačku ponudu, nezaobilazno je mjesto i u novogodišnje vrijeme, kad se u glazbenom paviljonu (jasno, projektirao ga je Hermann Bolle) odvijaju koncerti, dok je okolo sve puno kućica s kobasicama i kuhanim vinom.
Trg kralja Tomislava
Ili popularno nazvan Tomislavac, nalazi se u "zaleđu" Umjetničkog paviljona. I on pripada "potkovi", a na njemu se smjestio i glavni željeznički kolodvor, pa odmah po silasku s vlaka turisti mogu uživati u lijepoj slici Zagreba.
Tomislavac krasi ogromna zelena površina i velik broj posjetitelja u bilo koje doba godine, a njime dominira i spomenik kralja Tomislava, djelo kipara Roberta Frangeša Mihanovića. U adventsko vrijeme zadnje dvije godine na površini parka bilo je postavljeno ogromno klizalište, pa je atmosfera tada bila i više nego vesela.
Botanički vrt
Tko god traži mir i spokoj u srcu grada, a usput bi htio naučiti i nešto o flori, trebao bi se zaputiti na adresu Marulićev trg 20/II. Tamo se smjestio botanički vrt, a kao plus valja istaknuti kako je u njega ulaz potpuno besplatan.
U vrtu raste nekoliko tisuća različitih biljnih vrsta, kako iz Hrvatske, tako i iz svijeta, a najbolje vrijeme za posjet zasigurno je kasno proljeće, vrijeme kad su biljke u punom cvatu. Tako da, ako bježite od gradske vreve i buke, nema boljeg nego pobjeći u duboku hladovinu botaničkog vrta, jer za razliku od Zrinjevca ili Tomislavca, koji su često puni ljudi, ovdje vlada potpuni zen.
Ribnjak
Udaljen je tek koju minutu pješačenja od centralnog zagrebačkog trga, a u funkciji je od davne 1830. godine. Uz njega se odmah nalaze zidine katedrale, sam park je prepun klupica, a prilično je popularan i kao mjesto gdje građani u šetnju izvode svoje četveronožne ljubimce.
Jedno vrijeme aktualna je bila i ideja da Ribnjak postane park skulptura, no u praksi ona nikad nije realizirana. I za kraj, ako se pitate odakle ime parku, otkrit ćemo vam da ga je dobio po biskupskim ribnjacima, koji su se ovdje nalazili sve do 19. stoljeća.
Bundek
Do prije par godina zapušten, a od uređenja, ubrzo je postao jedno od omiljenih okupljališta za odmor i rekreaciju. Njime dominira ogromno jezero u blizini kojeg se smjestilo nekoliko kafića, a čim odmaknete malo dalje, dolazite do debele hladovine gdje vas čekaju kameni roštilji na kojima ćete pripremiti ručak za ekipu.
Bundek se može pohvaliti i dječjim igralištem, a i time da je život u Novom Zagrebu podigao na kvalitetniju razinu. Ime Bundek navodno je dobio po Josipu Bundeku, koji se davnih dana utopio u jezeru.
