Ove slavne i svjetski poznate (i priznate) iz godine u godinu bilježe milijune posjetitelja, no jeste li se ikad zapitali koja je njihova povijest? Pri obilasku vjerojatno će vas s nekim manje poznatim stvarima upoznati lokalni vodič, ali dok ne posjetite neku od njih, evo prilike da o njima naučite nešto više!
Empire State Building (New York)
Otkad su, nažalost, slavni „Blizanci“ 2001. godine srušeni u terorističkom napadu, najslavnija je zgrada u Velikoj Jabuci Empire State Building. Nju je gradilo nešto više od 3400 radnika, koji su tjedno (pazite sad) zidali oko 4 kata! Stoga nije ni čudo što je cijela zgarda dovršena za samo 450 dana.
Visine 381 metar, sve do 1972. godine dičila se titulom najviše zgrade na svijetu. Za njezinu izgradnju potrošeno je 40-ak milijuna dolara, a današnja vrijednost iznosi nevjerojatnih 637 milijuna zelembaća. Zgrada čak ima i vlastiti poštanski broj, a vrh zgrade bio je zamišljen kao mjesto gdje će se „parkirati“ cepelini.
I da, recimo još kako nema 102, već 103 kata, ali taj zadnji rezerviran je isključivo za VIP goste, pa će ga bilo tko od nas smrtnika teško ikad posjetiti.
Eiffelov toranj (Pariz)
Simbol Pariza ujedno je i jedna od najprepoznatljivijih građevina na svijetu, a najbolje od svega je što se toranj prvobitno htjelo – srušiti! Toranj, napravljen za Svjetsku izložbu u Parizu, građen je pune dvije godine, a sastoji se od ukupno 18 tisuća komada željeza. Kao što smo već spomenuli, nakon 20 godina trebao je biti srušen, no gradske su ga vlasti odlučile zadržati zbog antene na vrhu koja je bila važna za radijski signal.
Danas je bez tornja Pariz posve nezamisliv, a ne samo da ga godišnje obilaze milijuni, već je i radno mjesto za više od 600 Parižana.
Taj Mahal - 4
(Foto: Unsplash)
Taj Mahal (Agra)
22 tisuće ljudi, tisuću slonova, 28 različitih vrsta kamena i 17 godina – sve to bilo je potrebno kako bi bio napravljen vjerojatno najslavniji mauzolej na svijetu. Taj Mahal slavan je po svojoj simetriji, a ovisno o dobu dana, uvijek je ponešto drugačije boje.
Legenda kaže kako je Šah Jahan radnicima koji su radili na ovoj građevini, odsijecao prste i ruke kako više nikad ne bi mogli sagraditi ništa jednako lijepo.
Esteta, ali i prilično okrutan tip.
Fontana di Trevi (Rim)
Teško da nekom nije poznata legenda koja kazuje kako bacanje novčića preko lijevog ramena u fontanu Trevi garantira ponovni dolazak u Vječni Grad.
Gradske vlasti nemaju ništa protiv činjenice da su turisti „prigrlili“ tu legendu, s obzirom na to da se svaki dan u fontanu ubaci oko 3 tisuće eura. Dakle, godišnje ta fontana donosi nešto više od milijun eura. Nije loše, zar ne?
Sav taj novac svakodnevno skupljaju djelatnici Caritasa te ga doniraju u više od 200 zemalja diljem svijeta.
Sagrada Familia (Barcelona)
Tko god je posjetio katalonsku prijestolnicu,, nije mogao ostati ravnodušan pred izgledom Svete obitelji. Crkva je vrhunac stvaralaštva velikog arhitekta Antonija Gaudija, a iako se s izgradnjom počelo još pradavne 1882. godine, zanimljivo je da još uvijek nije do kraja dovršena.
Legendarni Gaudi na njoj je radio 40-ak godina, sve do svoje smrti, a prema posljednjim informacijama, očekuje se kako će katedrala biti dovršena 2025. godine.
Živi bili, pa vidjeli.
Sagrada Familia - 3
(Foto: Getty Images)
Kip Slobode (New York)
Možda i prvi spomenik kojeg se sjetimo na spomen Amerike, svakako je ova žena s bakljom u njujorškoj luci. Kip slobode napravljen je u Francuskoj i predstavlja poklon Francuske SAD-u. Koliko je velika, dovoljno govori to da je na putu do Amerike rastavljena na 350 dijelova i prevezena brodovima.
Skulptura predstavlja rimsku boginju slobode, a lice je oblikovano prema licu kiparove majke. I da, kad bi ovaj kip nosio „cipele“, bio bi mu potreban broj 7801!
Ermitaž
(Foto: Thinkstock)
Ermitaž (Sankt-Peterburg)
Jedan od najvećih i najljepših svjetskih muzeja smjestio se u carskom gradu – Sankt Peterburgu. U svojoj kolekciji ima više od tri milijuna primjeraka, a tu su i radovi Michelangela, Leonarda, Rubensa, Rembrandta, Van Gogha i Picassa. O veličini dovoljno govori sljedeće – kad bi se posjetitelj kod svakog eksponata zadržao samo minutu, trebalo bi mu 11 godina da obiđe cijeli muzej.
Muzej je specifičan po tome štoo je u njemu „zaposleno“ i 60 mačaka zaduženih za čuvanje muzejskih prostorija od miševa.
Kosi toranj u Pisi (Pisa)
Jedna od najposjećenijih atrakcija na svijetu devedesetih godina prošlog stoljeća bila je zatvorena za javnost jer se toranj jednostavno previše nagnuo, pa je sigurnost posjetitelja bila ugrožena.
Primijetivši to, talijanske vlasti donijele su plan obnove i vraćanje tornja u položaj koji je imao 1838. godine. Projekt je napravio arhitekt Michele Jamoilkovski, toranj je spašen, a cijela operacija stajala je 25 milijuna eura.
Od 2001. ponovno je otvoren za javnost, tako da su društvene mreže preplavile slike ljudi koji „guraju“ toranj.
5 europskih "zamjenskih" gradova zbog kojih ćete zaboraviti na Pariz ili London +3