Galerija 1 1 1 1 Na jugozapadnoj obali Krka, u mirnoj Puntarskoj dragi, smjestio se Punat, staro primorsko mjesto čiji identitet oblikuju more, maslinici i uske kamene ulice. Uz šljunčane plaže, šetnice i skrivene uvale, Punat čuva i jedan od najzanimljivijih kulturnih dragulja otoka Krka. Iz njegove luke pogled privlači zeleni otočić Košljun, udaljen svega 750 metara od obale. Otočić, koji Puntari nazivaju i Mostir, zaštićena je park-šuma, ali i prava mala riznica kulturne i sakralne baštine. Do njega će vas odvesti barkajoli koji polaze iz luke u središtu Punta, a sama plovidba traje desetak minuta.

U trendu Vrgada Jedna od najljepših u Hrvatskoj: Zlatna plaža s dovoljno hlada i tirkiznim morem Divota! Prva na Jadranu: Žičara koja za manje od 4 minute stiže do najljepšeg pogleda na Grad Pouzdani znakovi Dokazi da kupujete meso u pravoj mesnici i da imate dobrog mesara

Na ovom sićušnom otoku zabilježeno je više od 540 biljnih vrsta. Prekriva ga gusta vegetacija, a iza zelenila krije se franjevački samostan s vrijednim umjetničkim djelima, muzejskim zbirkama i knjižnicom.

Upravo su franjevci tijekom stoljeća Košljun pretvorili u važno vjersko i kulturno središte, no povijest otočića počinje mnogo prije njihova dolaska.

Košljun je faktički naseljen otok jer u tamošnjem franjevačkom samostanu neprekidno živi redovnička zajednica, a trenutačno je čine četvorica franjevaca.

Od benediktinaca do franjevaca

Arheološki nalazi vode priču o Košljunu sve do predkršćanskog razdoblja. Benediktinci su poslije na otočiću osnovali opatiju, a svetište sv. Marije Košljunske postupno je steklo važno mjesto u vjerskom i kulturnom životu Krka i okolice.

Nakon benediktinaca Košljun preuzimaju franjevci, uz potporu knezova Frankopana. Obnavljaju samostan i razvijaju ga prema idejama sv. Bernardina Sijenskog, koji je zagovarao život redovnika podalje od velikih gradskih središta. Mir i izdvojenost Košljuna savršeno su odgovarali takvoj zamisli. Frankopani pritom ostavljaju snažan trag: u crkvi i danas možemo vidjeti njihove grbove i grob Katarine Frankopan s izvornom nadgrobnom pločom.

Košljun - 3 (Foto: Copyright (c) 2019 Jan Gallo/Shutterstock. No use without permission./Shutterstock)

Samostan kao riznica

Samostan danas čuva oko 30 tisuća knjiga te niz vrijednih rukopisa i starih izdanja. Posebnu pozornost privlače stare glagoljske knjige i rukopisi, inkunabule te pergamene iz samostanske glazbene knjižnice. Košljun tako na vrlo malom prostoru čuva iznimno bogatu pisanu baštinu.

Vrijedi zaviriti i u etnografski muzej. Njegovi predmeti pričaju o nekadašnjem svakodnevnom životu stanovnika Krka: tu su makete brodova, drveno kućno posuđe, alati za rad u polju i proizvodnju sira, sopele, tkalački pribor, narodne nošnje i keramika. Zbirke obuhvaćaju i numizmatičke predmete te stare zemljopisne atlase.

Legenda o otoku 

Šetnja otokom vodi kroz gustu šumu crnike do malih kapela, a uz obalu se nalazi i prepoznatljiva skulptura sv. Franje. Na ulazu u samostan posjetitelje dočekuje franjevački pozdrav Mir i dobro, ispisan glagoljicom.

Na Košljunu nema kafića, restorana ni drugih sadržaja koji bi narušili njegovu atmosferu. Za obilazak vrijedi izdvojiti oko dva sata i prepustiti se polaganom ritmu šume i mora. 

A Košljun ima i svoju legendu. Prema pučkoj predaji, na mjestu Puntarske drage nekoć se prostiralo plodno polje dvojice braće. Jedan je brat pokušao prevariti drugoga, koji je bio slijep, pri podjeli uroda. Nakon vapaja za pravdom more je preplavilo polje, dok je dio zemlje koji je pripadao slijepom bratu ostao iznad površine - današnji Košljun.

Od Dalmacije do Maroka: Novi restoran na Žnjanu vodi na putovanje okusima Mediterana +16