Jeste li se ikad zapitali zašto je Grenland (Greenland tj. zelena zemlja) leden, a Island (Iceland tj. ledena zemlja) zelen? Ako i niste, sada se vjerojatno pitate kako je došlo do ove zbrke i zašto ne zamjene imena. Razlog je prilično logičan, premda na prvu nema nikakve logike.

Počnimo s Islandom. Premda ga zovu „zemljom leda i vatre“, Island je prilično zelena zemlja, i definitivno manje pokrivena ledom od Grenlanda. Ime je dobila od Vikinga koji su došavši ovdje ugledali ledenjake i nazvali zemlju ledenom zemljom.

Islandska legenda kaže kako je Viking pod imenom Naddador zaslužan za ime Island jer je, po dolasku usred sezone snijega, dao ovom podneblju ime „snježna zemlja“. A s obzirom da je pod snijegom izgubio kćer i sve stvari koje je posjedovao, dobro su i prošli s imenom.

Da su Vikinzi sačekali prije nego su osudili knjigu po koricama (ili da barem završi snježna sezona), brzo bi shvatili da je islandska zemlja u to doba bila tako plodna da je „maslac kapao sa svake travke“. Tako se barem priča.

Vikinzi su odgovorni i za ime Grenland. U to doba Grenland je doista bio zelena zemlja, a doseljenici na ovaj ogromni otok čak su i podigli nastambe na njemu. Doduše, ovo se odnosi na južni dio Grenlanda koji su oni i nastanili, dok na sjever (koji je bio pod ledenjacima) nisu ni odlazili. U to doba je i klima bila drugačija pa je život na Grenlandu definitivno bio ugodniji nego što bi bio danas.

Štoviše, neke islandske knjige i stare priče govore o imenovanju Grenlanda kao svojevrsnom marketinškom triku. Da bi potaknuli druge na doseljavanje, Vikinzi su shvatili da otok treba imati primamljivo ime. Budući da je otok tada više nalikovao Škotskoj ili Irskoj sa svojim zelenilom, dvojbe nije bilo.

Zelene površine i dugi ljetni dani omogućili su novim stanovnicima uzgoj ovaca, koza i konja, pa su uživali u visokokvalitetnim mliječnim proizvodima, a zahvaljujući trgovini i izvozu proizvoda u ostatak Europe živjeli su prilično dobro. Našlo je ovdje i luksuzne robe poput svile i vina.

Tek kasnije doći će do velikih promjena – i to većih nego na Islandu. Grenland će iz godine u godinu postajati sve hladniji, što će za sobom povući i sve manje hrane, ali i opasnije plovidbe morem. Stoga su njegovi stanovnici počeli napuštati otok, a on je danas pod ledom. Današnje malobrojno stanovništvo Grenlanda (ima ih oko 56 000) zove svoju zemlju jednostavno – „zemljom naroda“.

Premda svojim imenima izazivaju konfuziju, nema potrebe da se za imena zamjene. Naime, znanstvenici predviđaju da će zbog klimatskih promjena doći do povratka na „tvorničke postavke“. Led na Grenlandu se polako ali sigurno otapa, što će ohladiti Sjevernoatlantsko more. Ova zahlađenje će zaustaviti tople struje koje dolaze na Island iz Meksičkog zaljeva, što će pak Island učiniti hladnijim.

Dakle, Grenland bi kroz nekoliko stotina godina mogao ponovno postati zelen, a Island bi mogao postati „leden“. Živi bili pa vidjeli!

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju