Na sjeveru Hrvatske, dvadesetak kilometara sjeveroistočno od Krapine i četrdesetak jugozapadno od Varaždina, nadomak Maclja i granice sa Slovenijom, smjestio se prema mnogima najljepši dvorac u Hrvatskoj, dvor(ac) Trakošćan.
Srednjovjekovni dvorac obnovljen u 19. stoljeću od 1954. godine je muzej koji otvara svoja masivna vrata i dopušta znatiželjnicima da zavire u četiri stoljeća povijesti. Pruža pogled u neke sasvim intimne, obiteljske trenutke iz kuhinje ili spavaće sobe, ali dotiče i opće točke koje su odredile svako razdoblje koje je preživio.
Sav šarm ladanja
Oko dvorca uređen je perivoj koji je kultiviran iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba i u kojem se skrila kapelica posvećena Sv. Križu. Krajolik oko dvorca proglašen je 1955. park-šumom. Ona čini neodvojivu cjelinu s dvorcem i s Trakošćanskim jezerom, koje je postalo nezaobilazna šetnica, kulisa za vjenčanja i romantičan dodatak ionako bajkovitoj vizuri dvorca.
Veliko, oko kilometar i pol dugo umjetno jezero, moralo se zbog održavanja isušiti. Nakon duge dvije i pol godine radova i izvučenih 198 tisuća kubika sedimenta, rujanske su kiše napokon počele puniti jezero i vraćati mu – prepoznatljiv lik. Iako se na službenim stranicama posjetitelje i dalje moli za razumijevanje jer u jezeru nema vode, najnovije fotografije daju naslutiti da bi ta molba uskoro mogla nestati.
Iako je posjet Trakošćanu doživljaj po sebi, šetnja park-šumom i uz jezero, kao i pogled na dvorac preko jezera ili – u njemu, neodvojiv su dio "ladanjskog" uživanja i šarma i posve mijenjaju doživljaj povijesti koja vam se ovdje nudi. Jer, iako je Trakošćan sa svojim "samo" dvadeset i pet soba zapravo maleni dvorac, u njima ćete proći kroz uzbudljiv komad prošlosti.
Vladari i vladari
Trakošćan prvi se put spominje u pisanim dokumentima 1334. godine, a pretpostavlja se da izgrađen krajem 13. stoljeća kao dio obrambenog sustava sjeverozapadne Hrvatske. Ime je dobio ili po Tračanima ili po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku vladali ovim krajem.
Prvi pouzdani vlasnici dvorca bili su grofovi Celjski, koji su ga dobili od Žigmunda Luksemburškog (a on je dobio Barbaru). Nakon smrti Ulrika II. 1456. godine, posljednjeg u lozi, trakošćansko vlastelinstvo mijenja mnoge vlasnike. Krajem 16. stoljeća dvorac je pripao obitelji Drašković, koja napravila više nadogradnji, među bitnijima podizanje kata i izgradnju kula.
Krajem 18. stoljeća i oni ga napuštaju, a vratili su mu se sredinom 19. stoljeća, kada ga Juraj Drašković obnovio u neogotičkome stilu i pretvorio ga u reprezentativni rezidencijalni dvorac koji izgleda onako kakvim ga i mi danas poznajemo. Draškovići su 1944. protjerani, a Trakošćan je nacionaliziran, nakon rata pripao je tadašnjoj državi, a danas je u vlasništvu RH.
Izlet za svaki gušt
Posjet Trakošćanu već na samim ulaznim vratima počinje sličiti filmskoj avanturi. Dočekuje vas pokretni most koji drže masivni lanci, a u sljedećem trenutku nalazite se u dvorani punoj viteških oklopa koji vas nepovjerljivo promatraju.
Priče o dvobojima, bitkama i pravim ratovima ispričat će vrijedna zbirka oružja, a o uvijek novim vremenima šaputat će predmeti koje susrećete iz prostorije u prostoriju. Muzej je otvoren svaki dan osim na Božić i Uskrs, od 10 do 18 sati ljeti odnosno od 9 do 16 sati zimi. Cijena ulaznice za odrasle je 7 eura, a za djecu 4 eura.
Trakošćan je uvijek dobra ideja za izlet, a jednako se dobro snalazi u ulozi usputnog i konačnog odredišta. Hrvatsko zagorje iz godine u godinu nudi sve više posjetiteljima raznih interesa, pa je sve lakše organizirati izlet – poučan, aktivan ili gastronomski, a sve se teže odlučiti što ne stignete ovaj put odraditi. U blizini je Muzej Radoboja, Lepoglavske čipke, više arheoloških nalazišta, Muzej krapinskog pračovjeka…
Šetnica oko Trakošćanskog jezera uređena je kao poučna staza, a ako vam njezinih pet kilometara nije dovoljno rekreacije, iskoristit Trakošćan kao polaznu točku za uspon na Ravnu goru, nevisoku, ali sasvim nepravedno zanemarenu godu Hrvatskog zagorja s koje se pruža fantastičan pogled na Zagorje i sve do Kamniških Alpa.
Jedan od najljepših u Sloveniji: Zeleni slap u kamenom amfiteatru doline Soče
