Galerija 5 5 5 5  Rogotin je malo mjesto smješteno nekoliko kilometara od Ploča, uz jezero Vlaška, jedno od rijetkih preostalih jezera u delti Neretve. Kanalom je povezano s morem, a njega se uzdiže brdo Trovro, s kojim ga povezuje povijest, tradicija i – pjesma vjetra.

U trendu 15 pitanja Novi kviz općeg znanja: Za one koji (misle da) znaju više Hit! Topi se u ustima: Recept za najfiniji kupus koji ćete probati ove zime Tjedni jelovnik 7 slasnih jela za svaki dan ovoga tjedna koja se rade sa šačicom namirnica – brzinski

I to ne mislimo slikovito. Naime, na vrhu Trovro izgrađene su vjetrorgulje, iako ne jedine na svijetu kakvima ih se voli predstavljati, i dalje jednako atraktivne i milozvučne. Neobičan instrument pretvara buru, jugo i maestral u glazbu koja se širi krajolikom.

Vjetrorgulje

Vjetrorgulje su postavljene uz veliki križ visok više od sedam metara, dok je ispod uređen vidikovac s dalekozorima koji posjetiteljima omogućuju bolji pogled na sve strane svijeta, a plato je uređen suhozidima koji se nenametljivo stapaju s okolišem.

Do vrha Trovra, koji se nalazi na 114 metara nadmorske visine, vodi oko 900 metara duga, kamenom popločana staza. Uspon je blag i pristupačan, a uz stazu su postavljene postaje križnog puta. A impresivan pogled prema neretvanskoj dolini i ušću sada ima i jednako impresivnu zvučnu kulisu.

Na vrhu su postavljene tri skupine orgulja. One okrenute prema Pločama “svira” maestral, one prema Rogotinu oživljava bura, dok orgulje s neretvanske strane pokreće jugo. Zahvaljujući tome, vjetrorgulje sviraju u svako doba dana i godine.

Život uz glazbu

Tako je i svakodnevica stanovnika Rogotina dobila zvučnu pratnju, međutim - nikomu ne smeta. Zvuk je ugodan, nije agresivan ili gpreglasan, pa u njemu jednako uživaju i domaći i gosti. Ovisno o smjeru i jačini vjetra, zvuk podsjeća na barokne ili romantične registre klasičnih orgulja, i stvara uvijek drukčiju, ali skladnu zvučnu sliku.

Vjetroorgulje su se izrađivale čak deset godina, a dovršene su u proljeće 2020. godine. Projekt je osmislio je inženjer Željko Škorić iz Ploča, a na njihovoj izradi i postavljanju sudjelovao je i orguljar Alen Kvaternik kao i slovenski graditelj orgulja Antun Škrabl, dok su ih iskušavali i ugađali brojni orguljaši.

Svaka se svirala sastoji od sustava cijevi i rezonatora, materijali su pažljivo birani – većina elemenata izrađena je od posebne vrste nehrđajućeg čelika otpornog na sol i zahtjevne klimatske uvjete, a ugrađene su i posebne klapne za regulaciju dotoka zraka, tako da u slučaju jakoga vjetra orgulje ne “urlaju”.

Kako bi orgulje hvatale najbolje vjetrove, u njihovu je pozicioniranju pomagao i Državni hidrometeorološki zavod. Da bi orgulje svirale, potrebna je nekakva brzina vjetra od najmanje 20 kilometara na sat.

7 divnih gradića stopljenih u jedan: Možete li nabrojiti sva Kaštela između Splita i Trogira? +3