Galerija
Posjetiti Plitvice, a ne vidjeti Veliki slap zvuči poput one dobre stare s Rimom i papom: nema te fotografije ili teksta koji može opisati moćnog diva što budi strahopoštovanje koje se penje poput kakve strujice uz leđa. Stojim tako netremice zureći u najviši slap u Hrvatskoj i pitam se zašto tako često ono najbliže ostavljamo za neki drugi put. Za idući tjedan kad će biti sunčano, ili kasnije jer hej, sad su jeftine karte za Maltu, Portugal…
Vjerujem da nisam jedina koju su Plitvice nekako zaobišle - protrčala sam kroz tu ljepotu jednom davno sa startnim brojem na majici, ali slapove sam preskočila. U međuvremenu je prošao kilometar vremena, a (pogrešne) pretpostavke o provlačenju kroz šume štapova za selfieje Plitvice su uvijek nekako izgurale u drugi plan. Nisu čak ni pomagale niske epiteta koje se po definiciji vežu uz slapove.
Međutim gužve su izostale, a krenete li u avanturu Plitvice preko tjedna moći ćete osjetiti kako mir i zelenilo ulazi u krvotok i puni baterije. Kao i uvjeriti se da opisi tog jedinstvenog čuda prirode, što broji čak 16 velikih gorskih jezera i puno više manjih, koja se prelijevaju jedno u drugo u nestvarnoj vodenoj predstavi, isprepleteni šumama i travnjacima, mrtvi piksel na ekranu sve dok ih ne doživimo za istač.
Kako to inače biva, život voli iznenaditi pa je tako stigao i poziv od modne savjetnice Alme Premerl Zoko, povodom novog ženskog projekta kojem je cilj razmaziti sva osjetila u prirodi (odlična stvar ako tražite lijepi poklon ili se pak želite iskupiti jer ste jako krivi). Jedna od stanica u programu bio je upravo naš najstariji nacionalni park. Mjesto koje je zbog izvanredne ljepote proglašeno spomenikom svjetske prirodne baštine, čime se malobrojni mogu pohvaliti. Malotko ima nacionalni park za utrku čija jezera duljine oko devet kilometara, odvojena sedrenim barijerama, s razasutim špiljama i jamama čine nestvarno lijepe razglednice. Fun fact: najveći dio nacionalnog parka pokrivaju šume, a sama jezera zauzimaju tek djelić toga prostora – tek 1 posto! Ali da, ponekad je teško vidjeti šumu od hipnotički privlačnog zelenkastog plavetnila.
Putovanja
Plitvička jezera: Sve tajne najposjećenijeg nacionalnog parka u Hrvatskoj
Na ulazu smo pozdravili medu, simbol Plitvica i najvećeg kopnenog mesoždera. Naš smeđi medvjed obično ima oko 150 kg, ali nađe se i grdosija koje doguraju do tristo. Teško da ćete ih vidjeti u parku – imate li sreće možda ćete tek naići na kakav otisak medvjeđe šape.
Umjesto gomile turista dočekali su nas mir, tišina i simpatični vodič sa žutim kišobranom koji nas je upozorio da ćemo se nahodati, ali i dio puta prijeći čamcima preko jezera Kozjak, pa se i provozati panoramskim vlakom. Tko želi više slobode u razgledavanju i u vlastitom tempu istražiti park, skinuti može internetsku aplikaciju, na mobitelu odabrati rutu, pregledati zanimljive lokacije te odlučiti se za mjesta gdje vrijedi stati.
Dobro je znati kako je svibanj odličan mjesec za posjet Plitvicama - i ne samo zato što su divne tako netom probuđene u proljeće, nego i zbog toga što je još samo ovaj mjesec cijena ulaznice 80 kn (od idućeg se penje na 300). Uz dobru obuću nije problem ni ako iznenadi kiša, raspoloženje može pokvariti tek gusta magla koja sakrije dobar dio prirodnih ljepota. Osim primjerene obuće, odjeće i vode, Alma je onima koje vole komarci savjetovala simpatične samoljepljive jastučićie s mikrokapsulama koje se moraju aktivirati prije lijepljenja na kožu. Pucketave sličice učinkovito tjeraju beštije zahvaljujući eteričnim uljima bez štetne kemije.
Spremni za istraživanje, tek par minuta nakon polaska ugledali smo Veliki slap, najveći među plitvičkim slapovima koji se osim veličinom, od ostalih razlikuje i po tome kako nastaje. Dok se drugi rađaju prelijevanjem vode iz jezera u jezero, jedino plitvički velikan nastaje tako što se voda iz rječice Plitvice ruši s visine od gotovo 80 metara pa spaja s vodom iz jezera. Odatle se slapom Sastavci ulijeva u korito rijeke Korane. Teško je odlučiti fascinira li više ljepota plitvičkog diva u svojoj punoj veličini ili je njegovu ljepotu bolje iskusiti iz podnožja kojim buči i pjeni.
Nema ni jednostavnog odgovora je li ljepše šetati udaljenijim stazicama kroz koje se nazire bistro vodeno carstvo, krivudati između drveća ili prihvatiti igru Velikog prštavca, manjeg brata Velikog slapa koji je sa svojih 28 metara najviši slap Gornjih jezera.
Izgubiti se u trenutku promatrajući slap koji je dobio je ime po slavnoj hrvatskoj opernoj pjevačici Milki Trnini, koji skače iz jezera Milanovca u Gavanovac. Potražiti neke od 300 vrsta leptira ili 160 vrsta ptica, prepoznati neke od 1000 biljnih vrsta, uključujući i pedeset vrsta orhideja.
Upijati mir jezera Kozjak, najvećeg i najdubljeg u parku koje je s vremenom „odraslo“. Zanimljivo je stajati pred njim i znati da prije nekoliko stotina godina uopće nije izgledalo kao danas. Ondje su nekoć bila dva jezera odvojena sedrenom barijerom i slapom. No barijera na kraju jezera Kozjaka rasla je puno brže, a razina vode je postupno prekrivala slap i barijeru da bi se dva jezera spojila u jedno. Jezero Kozjak ime duguje - kozama. Priča se kako su koze krenule preko zaleđenog jezera no tanki je led pod njima popucao.
Takvih i sličnih priča i legendi na Plitvicama ne nedostaje. Poput kakvog prirodnog zabavnog parka u kojem se na svakom koraku može susresti s detaljima koji plijene pažnju, škakljaju osjetila i bude znatiželju, Plitvice ne treba propustiti i podsjetiti se (preko) nekoliko puta koliko imaju toga za dati.
