Tko je jednom posjetio Nacionalni park Paklenicu, htjet će ponovno. Onaj tko nije – samo što nije. A podno nacionalnog parka, na primorskoj strani Velebita, smjestio se stari grad i luka koju radi preciznosti označavamo kao Starigrad-Paklenica.

Izrastao je na temeljima antičkog grada Argiyruntuma, a srest ćete ga u opisu „tamo gdje planina ljubi more“. Ovdje ćete pronaći dobru i opuštenu ekipu jer Starigrad privlači i obitelji željne lijepih plaža i avanturiste koji dolaze na pakleničke stijene.

Pa ako još tražite svoje mjesto pod suncem, evo zašto bi to trebao biti Starigrad i što tamo možete raditi, jesti, vidjeti… (osim obaveznog uživanja na plažama ili kampiranja, normalno).

Mirila na poučnim stazama

Iznad Starigrada nalaze se velebitske šetnice koju ne smijete propustiti. Poučna staza Starigrad duga je 3 kilometra, a poučna staza Ljubotić 5 kilometara. Ono što ih čini posebnim su pogrebna spomen zdanja od kamena gdje počivaju stari stanovnici velebitskih sela – pastiri i ostali koji su živjeli sa zemljom, i od zemlje. Starigrad možete posjetiti i ako se ove godine prijavite na avanturu života - Highlander Velebit, jer će vam ovo mirno mjesto biti cilj do kojega ćete nastojati doći nakon pet dana pješačenja po najljepšim dijelovima veličanstvenog Velebita.

Posljednja počivališta velebitskih duša koja se nalaze uz planinske putove Mirila - 7 Mirila - 6 Mirila - 4 +3 Mirila - 1

Govorilo se kako su u grobovima „tijela čije su duše ostale na mirilu“, a ova mjesta ukrašavala su se reljefima i simbolima koji nas podsjećaju na tradiciju još iz pretpovijesnih vremena. Najveći sačuvani lokalitet s više od 300 mirila su Vukićeva mirila stazi Ljubotić, a ovdje možete pronaći kartu i više informacija o stazama. 

Etno kuća u Marasovićima

Etno-muzej pronaći ćete u staroj kamenoj kući u zaseoku Marasovići. Na putovanje kroz prošlost provest će vas uz priče o životu, kulturi i običajima ovoga podneblja, a njih će vam dočarati sačuvani pribor, alati i namještaj kakav su koristili naši stari. Dobra vijest je da se u sklopu etno-kuće nalazi i konoba u kojoj možete dobro pojesti, no o njoj malo kasnije.

Večka kula i pseća glava

Srednjovjekovna utvrda iz doba osmanskih provala nalazi se kraj same obale. Još su vidljivi dijelovi nekadašnjih zidina, no kako je jedan dio njih pod morem, dugo su kružile priče kako je ovo nekad bio grad koji je potonuo.

A uz nju se veže još jedna priča: legenda o kralju Pasoglavu. Smješno ime upućuje na „ozbiljnu“ situaciju: čovjek je imao glavu psa. Ili je barem bio toliko ružan da je tako izgledalo (možda po onoj „ružan k'o pas“?). Za prikrivanje ove nezgode bili su zaduženi domaći muškarci koji su mu brijali glavu. No, nakon svakog brijanja, kralj bi dao ubiti brijača kako ne bi proširio tajnu.

Majka jednog od muškaraca u redu za „službu“ odlučila je svom sinu spasiti život tako što će umijesiti kruh sa svojim mlijekom. Kada njen sin ponudi kralja time, i ovaj ga pojede, postat će braća i ovaj ga neće moći ubiti. Tako je i bilo. Prevareni kralj pustio je mladića na slobodu pod uvjetom da zauvijek čuva tajnu. Mladiću je to polazilo za rukom, no jednog dana nije mogao izdržati. Iskopao je rupu u zemlji i kriknuo u nju: „Naš kralj ima pseću glavu!

Na tom mjestu niknula je bazga od koje je jedan pastir izradio sviralo. Kada je zasvirao, kraljevstvom je odjeknula melodija: „U našega kralja pasja glava!“ Kralj se od sramote povukao u osamu, a mladići su konačno odahnuli i počeli živjeti u miru.

Muzej Winnetou

U više navrata spominjali smo kako su ljepote hrvatske prirode 1960-ih inspirirale redatelje i snimatelje poznatog filmskog serijala o indijanskom poglavici Winnetou. Priča je rođena iz romana njemačkog pisca Karla Maya a u stvaranju filma sudjelovao je i domaći Jadran film.

Upravo su ovdje boravili glumci i ekipa koja je radila na setu, ostavivši iza sebe brojne rekvizite i opremu. Kostime, kanue, fotografije, kaubojske šešire, stare reflektore i kabine za presvlačenje možete vidjeti u galeriji Winnetou. Prigodno je smještena kraj gradskih plaža, taman na putu ili povratku od Večke kule.

Gdje jesti u Starigradu?

Taman na putu prema NP Paklenici nalazi se lijepa taverna – konoba Marasović (već smo se sreli s ovim prezimenom kod etno-kuće u istoimenom zaseoku). Stara kamena kuća s vanjskom terasom i ušuškanim unutarnjim dvorištem pruža savršen ambijent za ručak ili romantičnu večeru. Ponuda je za polizat prste: ogromne lignje, blitva s krumpirom, krumpirići, plate sireva, ribe, ražnjići, carbonara…

Mjesta koja će isto tako zadovoljiti i najveće gurmane su restoran Ante Steak s velikom terasom kraj obale, restoran Dinko u južnom dijelu Starigrada kojim dominiraju mir i zelenilo prirode s pogledom na planine, te slatka konoba Bragoč s odličnom ribom i interijerom koji na nju mami.

Nacionalni Park Paklenica nije jedina atrakcija u blizini

Treba li uopće više spominjati NP Paklenicu koja je Starigradu što i prst noktu? Posjetite li jedno, sigurno ćete posjetiti i drugo. No, valja podsjetiti da je Starigrad zgodna polazišna točka i za još neke nacionalne parkove i parkove prirode.

Sat vremena vožnje autom od Starigrada potrebno vam je do NP Krke, a oko sat i pol do Plitvičkih jezera. Isto tako, sat vremena do Parka prirode Vransko jezero i do ulaza u Park prirode Velebit.

Kako doći do Starigrada?

Do Starigrada je lako doći autocestom A1 tako što ćete izaći na čvoru Maslenica i krenuti na sjever, ili Jadranskom magistralom tj. državnom cestom D8. Autobusom možete doći iz Zadra za manje od sat vremena. Lako za dolazak, ali otići je teško… 😉

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju