Galerija
Samo 9 kilometara jugozapadno od Karlovca, na zelenom brežuljku iznad rijeke Dobre, s pogledom na čitav kraj, u tišini stoji stari grad Novigrad. Jedan od brojnih frankopanskih kaštela, u doba kada je nastao bio je "novi" grad, ali kako su odonda bezobzirno prohujala stoljeća, njegove ostatke danas nazivamo "starim gradom".
Novigrad na Dobri maleno je mjesto u kojem danas ne biste izbrojali niti stotinu stanovnika, ali o njegovoj uzbudljivoj povijesti i važnosti koju je nekada imao, uz stari grad svjedoči i kameni most na Dobri s deset lukova, jedan od najljepših riječnih mostova u Hrvatskoj koji je i zaštićeno kulturno dobro.
Do Novigrada na Dobri možete stići nakon samo nekoliko minuta vožnje kada siđete s autoceste Zagreb-Rijeka na izlazu koji se zove kao i vaše odredište, a također možete stići i državnom cestom D3 koja će vas od Karlovca preko Severina na Kupi dovesti u Rijeku.
Za ovu će vas cestu, barem za njezin dio od kamenoga mosta na Dobri pa prema prema Jarčem Polju i Bosiljevu, pokušati uvjeriti da se radi o povijesnoj cesti Karolini, ali to nije istina. Karolina je prolazila nekoliko kilometara sjevernije, pa ako se odlučite istražite ovaj kraj, pokušajte je pronaći.
Početkom 18. stoljeća, kada se ta prva suvremena cesta koja je prolazila ovim krajem gradila, na Dobri je još stajao stari drveni most, a kameni je izgrađen u drugoj polovici 18. stoljeća. Most na Dobri, koji je izgrađen od teških kamenih blokova, dug je 122 metra i ima 10 lučnih otvora.
Stotinjak metara dalje i nekoliko stotina godina ranije, izgrađen je kameni stari grad. Iako je bez sumnje srednjovjekovni, točno vrijeme njegove izgradnje nepoznato je. Dok neki izvori spominju 12. stoljeće, prihvaćenije je mišljenje da je nastao kada je posjed došao u ruke Frankopana, a vjerojatno ga je dao podići knez Bernardin Frankopan na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće. Puno je puta nadograđivan, bilo zbog štete u borbama bilo zbog želje za preuređenjem novih vlasnika. A oni su se u Novigradu mijenjali prilično često.
Od romaničkog burga jednostavnog četverokutnog oblika, namijenjenog pasivnoj obrani, nastao je s vremenom barokni plemićki dvorac kojemu je dodana i peta kula, pa danas ima tlocrt nepravilnog peterokuta sa šiljatim vrhom na sjeveroistočnom dijelu, gdje je, na najstrmijem dijelu posjeda, dograđena i najveća kula. Jedini ulaz u grad, s preklopnim mostom, otvoren je u južnom zidu.
Turci su Novigrad gotovo uništili i spalili 1543., a nakon pogubljenja Zrinskog i Frankopana nakon neuspjele urote, preuzima ga general Herbstein koji ga oporučno ostavlja pripadnicima malteškog reda. Oni ga 1746. godine prodaju barunu Stjepanu Patačiću. Patačići su ga preuredili u barokni plemićki dvorac, a u njemu su 1783., na njegovu putu prema moru, ugostili i cara Josipa II. Habsburškog. Patačići su dali sagraditi i kameni most na Dobri.
Godine 1809. dvorac kupuje francuski major Mirko pl. Haraminčić, a poslije njega hrvatski zemaljski erar i karlovački veleposjednik Turk, pa barun Zdenko Turković, a od 1939.godine u vlasništvu je Banovine Hrvatske. U 2. svjetskom ratu porušen je i spaljen, a od onda je propadao do 1990-ih kada je započela obnova i konzervacija. Prošle ga je godine zahvatio požar nastao od neodgovorno bačenog opuška i uništio je krovišta dviju kula, ali je za kratko vrijeme saniran i 2023. ponovno je otvoren za posjetitelje. Ulaz je besplatan, a u obilasku ćete uživati. Samo nemojte bacati opuške.
Jedini muzej između Rijeke i Karlovca, koji će oduševiti sve ljubitelje prirode i planinarenja
