Galerija
Ogulin je bajkovit (ali to je neka druga tema) gradić u samom srcu Hrvatske, na liniji koja razdvaja Liku od Gorskog kotara. Za planinare, Ogulin je grad pod Klekom. Klek je i trajni motiv u ogulinskoj tradiciji, od narodne poezije, predaja i legendi, do imena kulturno-umjetničkih udruga i naravno planinarskih društava.
Na ideju o osnivanju prvog planinarskog društva u nas došli su baš nakon uspona na Klek dr. Johannes Frischauf, austrijski profesor, Bude Budisavljević i Vladimir Mažuranić, sin bana I. Mažuranića i otac Ivane Brlić-Mažuranić. Godine 1874., na njihovu inicijativu, u Zagrebu je osnovano Hrvatsko planinarsko društvo, kasnije preimenovano u Hrvatski planinarski savez.
Zbog toga se Klek naziva kolijevkom hrvatskog planinarstva, a današnji grb Hrvatskoga planinarskog saveza krasi upravo stilizirana glava Kleka. Klekova vršna stijena, okomita i visoka dvjesto metara, bila je prva škola hrvatskih alpinista i u njoj je izveden velik broj prvenstvenih penjačkih uspona, pa je Klek i kolijevka hrvatskog alpinizma.
Zavičaj hrvatskoga alpinizma
Zavičajni muzej Ogulin otvoren je 1967. godine u Frankopanskom kaštelu, utvrdi s početka 16. stoljeća i (podatak za kvizaše:) jedini je muzej između Rijeke i Karlovca. U svome stalnome postavu Muzej ima Zbirku kamenih spomenika, Zbirku Domovinskog rata, Etnografsku zbirku, Spomen-sobu Ivane Brlić Mažuranić, Arheološku zbirku, Umjetničku zbirku, tzv. Ćeliju br. 6 i – nakon svega rečenog, sasvim prirodno – Alpinističku zbirku.
Alpinistička zbirka postavljena je 1984. godine, a uz Zavičajni muzej, u njezinu opremanju sudjelovali su Hrvatski planinarski savez i Planinarsko društvo Sveučilišta "Velebit". Originalni postav s godinama se proširivao novijom građom, pri čemu su velik doprinos dali članovi Sportskog penjačkog kluba Ogulin i ogulinski alpinisti.
Alpinistička zbirka zauzima dvije prostorije Muzeja. Prva, veća, tematizira početke i razvoj planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj i sadrži originalne dokumente, fotografije, knjige, časopise i razne važne predmete koji, izloženi duž zidova i sredinom čitave prostorije, daju dojam da doslovno prolazite kroz ubrzanu povijest našeg planinarstva.
Druga prostorija bavi se uglavnom novijim pothvatima hrvatskih alpinista, usponima na osamtisućnjake i himalajskim ekspedicijama. Sadrži stotine vrlo zanimljivih i neobičnih eksponata, među kojima je kamen s Mount Everesta koji je donio Stipe Božić, a posjetiteljima će biti izuzetno zanimljivo pogledati dnevnike s ekspedicija i primiti u ruke gojzericu iz vremena prije gore-texa, Vibrama i ostalih modernih čuda, koja teži valjda tri kilograma… da, jedna. Otprilike točno koliko su bili teži i nekadašnji usponi.
U prostorijama Alpinističke zbirke nalazi se i žig, jedini koji ćete u planinarsku knjižicu utisnuti "pod krovom" i za koji se morate uspeti samo dva kata. Ako ste došli samo po njega, možete ući besplatno. Ako obećate da nećete škicati. Iako bismo vam svakako preporučili da platite 3 eura za ulaznicu i da ne škicate, nego se udubite u izloženo i obogatite svoje planinarsko znanje.
A onda, u pero-lakim cipelama za hodanje, u posjet Uspavanom Divu i njegovim vješticama!
