Galerija
Posjet Pompejima je kao ulazak u vremeplov – u jednom trenutku ste u šarenoj buci Napulja, a već u sljedećem hodate ulicama koje su rimski trgovci, robovi, svećenici i djeca gazili prije gotovo dvije tisuće godine. Pompeji nisu samo arheološki lokalitet, nego fascinantni komadić prošlosti u kojem svaki kamen i freska pričaju svoju priču – često šokantnu, dirljivu ili jednostavno nevjerojatnu.
Kako su izgledali Pompeji prije katastrofe?
U vrijeme svoje najveće slave, Pompeji su imali između 10 i 15 tisuća stanovnika, a vjeruje se da je na vrhuncu slave, u ovom gradu živjelo čak 20 tisuća ljudi. Grad se nalazio na važnoj trgovačkoj ruti i bio poznat po luksuznim vilama, termama, kazalištima i brojnim hramovima. Najzanimljivije? U gradu možete vidjeti ostatke više od 150 uličnih restorana, u kojima se posluživao pravo antički street food! U tim su se lokalima prodavali topli obroci, vino i grickalice, a keramičke posude ukopane u kamene pultove i danas se mogu vidjeti duž glavnih ulica. Rimljani su itekako znali uživati.
Dan kada je sve stalo
Katastrofa koja je zadesila Pompeje nije bila iznenadna eksplozija, već trodnevna drama koja je započela 24. kolovoza 79. godine. Prvog dana, Vezuv je izbacio ogroman stup pepela i plina koji je u nekoliko sati prekrio grad poput guste, toksične magle. Ljudi su u panici bježali, tražili zaklon ili promatrali iz daljine, nesvjesni prave opasnosti. Drugog dana, pepeo i lapili (komadići vulkanske stijene) zatrpavali su krovove i ulice, urušavali zgrade, a svjetlost je gotovo potpuno nestala. Trećeg dana dogodio se najgori trenutak – piroklastični valovi, užareni oblaci plinova i pepela brzinom većom od 100 kilometara na sat sručili su se niz padine Vezuva i pogodili Pompeje. Temperature su dosezale preko 300 stupnjeva, što je usmrtilo preostale stanovnike u trenu. Grad je ostao zapečaćen ispod šest metara pepela – zaboravljen gotovo 1700 godina, sve dok nije ponovno otkriven u 18. stoljeću.
Erupcija Vezuva 79. godine nove ere zaustavila je sve. Iako se često misli da je grad iznenada uništen, stvarnost je bila nešto drugačija. Kako nam je ispričao turistički vodič tijekom ture, u mjesecima prije erupcije zabilježeni su brojni potresi – toliko snažni da su mnogi stanovnici već napustili grad. Logika je bila, ako je ovo potresno područje, ne ispati nam se popravaljati kuće jer postoji vjerojatnost da ćemo morati ponovo. Zato je, iako se govorilo o "desecima tisuća žrtava", do danas je pronađeno tek oko 2000 tijela. Ipak, za one koji su ostali, sudbina je bila tragična – poginuli su od toplinskog udara i gušenja u vulkanskom pepelu.
Gipsani odljevci: Tragične skulpture stvarnih ljudi
Pompeji su danas poznati po jezivim, ali iznimno dojmljivim “skulpturama” ljudi u posljednjim trenucima života. No ono što većina ne zna jest da ta "tijela" zapravo nisu tijela. Tijekom iskopavanja, arheolozi su otkrili šupljine u stvrdnutom pepelu – mjesta gdje su nekad bila ljudska tijela, koja su istrunula, ostavivši savršen kalup. U 19. stoljeću, arheolog Giuseppe Fiorelli došao je na ideju da te šupljine ispuni gipsom. Tako su nastale skulpture koje danas vidimo – tragični podsjetnici na jedan iznenada prekinut život. Doduše, nije sve samo gipsani odlijev, ti odlijevi i danas sadrže ljudske kosti koji su istale netaknute.
Freske, vile i antička erotika
Bez vodiča, Pompeji su fascinantni, ali pomalo zbunjujući. Mi smo kupili ulaznice putem Booking.coma – osnovna karta stoji 22 eura, no odlučili smo se za skuplju varijantu od 37 eura s vođenom turom. Iskreno? Svaki cent je vrijedio. Vodič nas je proveo kroz ključne točke lokaliteta i pokazao ono što bismo sami lako mogli promašiti. Tura je trajala oko 2 i pol sata, a kasnije smo još oko 4 sata proveli sami lutajući kroz ovaj zaista fascinantan grad.
Posebno su impresivne kuće bogatijih građana, poput Kuće Vettii, Kuće fauna i Kuće tragičnog pjesnika. Unutra se nalaze freske koje su preživjele stoljeća pod slojevima pepela – prizori iz mitologije, svakodnevnog života i, da, poprilično eksplicitne erotske scene koje su Rimljani smatrali sasvim normalnima. U jednoj od tih kuća, možete posjetiti bordel, gdje su na zidu oslikane razne seksualne poze, svojevrsni “meni” bordela iz kojeg možete odabrati svoju uslugu.
Zanimljivo je da su brojne od tih kuća i vila koje možete danas istražiti izgrađene već na starim arheološkim lokalitetima, jer za vrijeme vulkanske erupcije, grad je već postojao gotovo 700 godina. Upravo zato, danas možete vidjeti kuće izgrađene povrh starijih kuća i starog naselja.
Praktične informacije: Kako doći i što ponijeti
Do Pompeja se najlakše dolazi vlakovima iz Napulja – linija Circumvesuviana vozi otprilike svakih sat vremena, a cijena karte u jednom smjeru je 3,5 eura. Stanica "Pompei Scavi – Villa dei Misteri" nalazi se nekoliko minuta hoda od glavnog ulaza, a nas je tu dočekala i grupa s kojom smo krenuli na razgledavanje.
Iako postoji kafić unutar lokaliteta, preporučujemo da ponesete vlastitu vodu, pogotovo ako dolazite u toplijim mjesecima. Sunce zna biti nemilosrdno, a hlada nema puno. Postoje i fontane s pitkom vodom, ali su razmaknute i lako ih je propustiti.
Nezaobilazne posjtaje unutar Pompeja su i forum, bazilika, Jupiterov hram, gradska tržnica, saume, kao i brojni "thermopolia" – street food lokali koji su i danas zapanjujuće prepoznatljivi. U jednoj od novoobnovljenih zgrada trenutno se održava i posebna izložba “Pompejske žene” koja donosi uvid u svakodnevni život žena u tom dobu – od robinja i svećenica do gospodarica kuća – kroz artefakte, osobne predmete, freske i zapise koji pričaju priču o njihovoj ulozi, statusu i emotivnim životima u društvu koje je bilo daleko složenije nego što se možda na prvi pogled čini.
Pompeji su jedno od onih mjesta koje ne možete "samo obići". Tamo hodate istim pločnicima kao i ljudi prije 2000 godina. Gledate grafite koje su netko nasmijano urezao u zid, stojite ispred freski koje su izrađene dok još nije postojala moderna Europa. Sve to ostavlja snažan dojam. U jednom danu proživite cijelu povijest – i izađete iz Pompeja tiši, zamišljeniji, s osjećajem poštovanja prema snazi prirode i prolaznosti civilizacija.
Nevjerojatni špiljski grad: Utvrda gospodara u kojoj je 20 tisuća ljudi živjelo pod zemljom
