Prvi dan proljeća ujedno se slavi i kao Svjetski dan šuma, kada se podsjećamo na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosustava. Šume prekrivaju više od trećine kopna na Zemlji, a u Hrvatskoj čine 47 posto kopnene površine. Taj biološki najraznolikiji ekosistem na Zemlji dom je više od 80 posto vrsta kopnenih životinja, biljaka i gljiva. Godišnje nestaje 13 milijuna hektara šuma u svijetu, zbog čega se povećava emisija stakleničkih plinova. Srećom, Hrvatska ima dovoljno šuma i parkova u kojima možemo udahnuti svježeg zraka, prošetati, rekreirati se i uživati u pogledima s vidikovaca.  

Medvednica

Jarun, Bundek, Maksimir i Dotrščina neke su od zelenih oaza Zagreba kojima možete prošetati, baš kao i Cmrok, Dubravkin put te Mirogoj. No Medvednica, planina iznad Zagreba sa svojim Sljemenom, omiljena je vikend-destinacija i jedan od rijetkih parkova prirode u Hrvatskoj do kojeg možete doći javnim prijevozom. Glavna značajka parka jesu dobro očuvane šume koje su zaštićene kao šumski rezervati. U tom prostoru bogat je i raznolik biljni i životinjski svijet. Tu je i poznata špilja Veternica. Na Medvednici se nalazi sedamdesetak planinarskih staza različite duljine, za rekreativce i nešto ozbiljnije planinarske entuzijaste.

Japetić

Žumberačka gora je ime gorja koje se prostire na granici između Hrvatske i Slovenije. Na istoku prelazi u Samoborsko gorje, koje dva potoka dijele na Japetić, Oštrc i Plešivicu. Taj je kraj proglašen parkom prirode kako bi se očuvale šume i gorske livade, brojni izvori i potoci, rijetke i zaštićene biljne i životinjske vrste. Radi očuvanja stoljetnih bukovih šuma i gorskih travnjaka Japetić je zaštićen je kao posebni šumski rezervat. Sa svojih 879 metara najviši je vrh Samoborske gore. Na samom vrhu se nalazi piramida za razgledavanje, visoka 12 metara. S nje se pruža pogled na cijelo Samoborsko gorje. No, prekrasan pogled na Prigorje, Žumberak, Pokuplje, Klek, a za lijepa vremena čak i na Alpe, puca i s terase planinarskog doma na Žitnici.

Park-šuma Golubinjak


Park-šuma Golubinjak osobito je lijepo mjesto za izlet i ogledalo prirodnih karakteristika goranskog krajolika. Velika zelena čistina okružena visokim stablima crnogorice lijepa je u svako doba godine. Dolazite li iz Zagreba, najlakše je doći autocestom za Rijeku, izaći na izlazu za Delnice, skrenuti na staru cestu prema Rijeci i, prateći putokaz, skrenuti lijevo prema Park-šumi Golubinjak. Kao izletište, Golubinjak se spominje još krajem 19. stoljeća. Jedna od posebnosti je i jela koja se uzdiže na visinu od 35 metara. Deblo joj je široko gotovo metar i pol, a procjenjuje se da ima 250 godina.

Biokovske šume

Biokovo, planina koja se strmo uzdiže iznad mora i dijeli ga od Zagore, s primorske strane izgleda golo, ali njezin je biljni i životinjski svijet vrlo bogat i raznolik. Mnogo je endema koji žive jedino ovdje i nigdje drugdje. Uz prastare šume bukve, jele i crnog bora tu raste gotovo 1500 vrsta biljaka. Prevladavaju one koje su prilagođene strmim stijenama i liticama, krševitim i ogoljelim terenima. Biokovo obiluje leptirima, na kamenjaru uživaju gmazovi, na stijenama se gnijezde orlovi, tu žive zvijeri kao što su vuk, lisica i jazavac, a naseljene su i divokoze i mufloni.

Marjan

Marjan, brdo koje nadvisuje Split, s najvišim vrhom od 178 metara kreira predivnu vizuru grada. Pruža se od stare splitske luke do rta Marjan, u duljini od 3,5 km. Sjeverna je padina pod šumom borova, a u podnožju južne padine splitske su stambene četvrti. Brdoviti poluotok dovoljno je velik za sve one koji ga žele posjetiti, istražiti vidikovce i šetališta, kao i "živu vodu", Veli potok zvan i Voda sv. Duje, prema crkvi koja je bila u blizini. Na Marjan se može doći direktno sa splitske rive; dovoljna je kraća šetnja da bi se došlo do ljepota park-šume, udahnulo svježeg zraka i uživalo u pogledu na grad, otoke Brač i Šoltu te planinske grebene Kozjak i Mosor. Zanimljivo je i kako je Marjan imao i morski akvarij 1928. godine, koji je bio smješten u paviljonu pokraj zgrade Prirodoslovnog muzeja. Od punte Marjana šeta se do istočnih morskih gradskih granica: Bačvica, Ovčica, Firula, Zente, Trstenika…


Platak

Platak je omiljeno skijalište zimi, a ljeti predstavlja idealan zaklon od vrućina. Niz od nekoliko povezanih livada nedaleko od Rijeke omiljeno je izletište desetljećima. Ondje se uživa u jedinstvenom spuštanju niz padinu Radeševa uz pogled na morsko plavetnilo, od kojeg ga dijeli tek desetak kilometara. Platak je idealan i za planinarenje. Do Snježnika na 1506 metara ima manje od 90 minuta hoda, a ide se i na Guslicu (1490 m), na kojoj je napušteni vojni objekt, kao i na Grobničke Alpe, odnosno Hahliće i Obruč. Na Platku se nalazi devet biciklističkih staza, koje su primjerene početnicima i naprednim biciklistima. Ukupna dužina staza je 189,5 km, što je čak 15 sati vožnje.

Motovunska šuma

Motovunština obiluje gustim šumama, prostranim livadama te stazama za ljubitelje pješačenja i biciklizma, a Motovunska šuma najveća je očuvana primorska autohtona šuma tvrdoga lisnatoga drveća u Hrvatskoj. Prostire se duž doline rijeke Mirne i najpoznatije je stanište skupocjenih tartufa, koje otkrivaju dresirani psi. Ovdje je pronađen bijeli tartuf (Tuber magnatum Pico) težak čak 1,31 kg, koji je kao najveći na svijetu ušao u Guinnessovu knjigu rekorda, a pronašli su ga Giancarlo Zigante i kujica Diana. Tko se želi okušati u traženju tartufa može krenuti na jednu od organiziranih tura.

Park-šuma Jankovac

Gotovo cijelo područje slavonske planine Papuka i zapadni dio susjedne planine Krndije proglašeno je parkom prirode. U papučkom su gorju najstarije stijene u Hrvatskoj – starije od 400 milijuna godina. Tu je i Rupnica – geološki spomenik prirode te prvi hrvatski geopark. No vulkanske stijene i vapnenački oblici samo su neke od ljepota koje je oblikovala priroda. Park-šuma Jankovac još je jedan od bisera toga kraja, zatim arboretum Lisičine s više od tisuću vrsta drvenastih biljaka, prirodni termalni izvori koji pune bazene u Velikoj

Pluća Dubrovnika

Petka koja se sastoji od dva brežuljka i zaštićene park-šume iznad dubrovačkog gradskog predjela i poluotoka Lapad dobro je poznata Dubrovčanima koji su još kao školarci upoznavali njene ljepote. Šetnja šumovitim obroncima livadama, mirisi mora i borova u svako doba godine ima svoje posebnosti. Pogled na otvoreno more i razgledavanje zaštićene flore doista je poseban. Osim automobilom, do Petke se može doći autobusom preko ulice Iva Vojnovića ili automobilom te pješice, nedaleko od hotela Palace. Petka ima nekoliko staza i šetnica koje nisu označene markacijama; pješački put koji vodi do vrha Velike Petke i trekking staza od vidikovca na rtu Petka do podnožja Velike Petke neke su od mogućnosti kojima možete krenuti.

Park šuma Hober

Park-šuma Hober stoljetna je "korčulanska starica" veličine 25 hektara, zaštićena od 1969. godine. Nalazi se južno od grada Korčule i ljeti predstavlja utočište od visokih temperatura. Stabla alepskog bora i pinije, čempresa, cedra i agava dominiraju šumom u kojoj možete vidjeti i spomenik poginulima u Prvom svjetskom ratu. Pješačke staze vode do vidikovaca i kamenih klupa na kojima možete odmoriti i udahnuti svježi zrak.

Na divnom Lošinju: Kamena kućica od 40 kvadrata za savršeni odmor udvoje Kamena kućica Lucky na Lošinju - 1 Kamena kućica Lucky na Lošinju - 3 Kamena kućica Lucky na Lošinju - 4 +5 Kamena kućica Lucky na Lošinju - 5

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju