Pavlopetri, grčki podvodni grad, s ponosom nosi titulu najstarijeg na svijetu. Naime arheolozi su utvrdili da datira iz minojskog doba, od čega je prošlo više od pet tisuća godina. Pavlopetri nije važan samo za grčki narod, on je i dio kulturne baštine cijelog svijeta. Nažalost, unatoč važnosti podvodni grad pati od pljačke artefakata, pomicanja pijeska i sedimenata i onečišćenja zaljeva Vatika, prvenstveno uzrokovanog velikim trgovačkim brodovima koji se ilegalno usidre u zaljevu. Veliki brodovi zagađuju čiste vode zaljeva ispuštanjem otpadnih i balastnih voda i upuštanjem u štetne postupke kao što je čišćenje trupa.
Sam grad otkrio je 1967. godine Nicholas Flemming, a kartografirao ga je 1968. godine tim arheologa iz Cambridgea. Nalazi se između otočića Pavlopetri i obale Pounte u Lakoniji na poluotoku Peloponezu. Arheološko nalazište, kao i otočić i okolno morsko područje nalaze se unutar regije općine Elafonis, a dok je Pavlopetri bio naseljen, Elafonis je bio povezan s Peloponezom preko Pavlopetrija. Otad je razina mora porasla, a potresi su gurnuli grad prema dolje, što je jaz između Elafonisa i Peloponeza učinilo još većim.
Predmeti pronađeni prilikom novijih arheoloških istraživanja pokazali su i kako je narod Pavlopetrija trgovao s obližnjim otokom Kretom, naseljenim Minojcima. Mnogo ranije, još 1968. tim sa Sveučilišta Cambridge također je pronašao nešto važno. Otkrili su dvije vrste grobova, što ukazuje na jaz u društvenom statusu. Prepoznate su dvije komorne grobnice i gotovo četrdeset cisterna. Nažalost, budući da je Pavlopetri sve do 2008. ostavljen na milosti i nemilost prirode, većina je grobova oštećena.
Ipak, potopljeni grad dobio je više pozornosti nakon istraživanja provedenih od 2009. do 2013. Objavljeno je da mu prijeti propast te su se mnogi odlučili okupiti i pokušati zaustaviti zagađenje i štetu. Pokušava se spriječiti odobravanje određene lučke regulacije koja bi dopuštala sidrenje velikih brodova u zaljevu Vatika. Želja je napraviti svojevrsnu sigurnosnu mrežu od plutača, koje bi okruživale mjesto i štitile ga od svih brodova. Također bi željeli oko područja postaviti znakove koji bi govorili ljudima o kakvu se nalazištu radi, koji je značaj lokaliteta i zašto ga treba zaštititi.
Svi tragovi ljudskog postojanja pod morem stari stotinu i više godina zaštićeni su UNESCO-ovom Konvencijom o zaštiti podvodne kulturne baštine, na kojoj se nalazi i Pavlopetri. Njezin je cilj spriječiti uništavanje ili gubitak povijesnih i kulturnih podataka i pljačku.
Prepoznatljivi u svijetu: Znate li zašto Grci boje kuće u bijelo i plavo?
+0
