Galerija
Grad u kojem rode obitavaju na gradskim zgradama, a ulična umjetnost svjedoči nekadašnjem i sadašnjem ritmu grada... Teško je odabrati samo nekoliko razloga ili dana za posjet Osijeku, pogotovo ako u planove uključimo okolne vinarije i vinograde, stare dvorce i utvrde, romantični spoj Drave i Dunava usred zlatnih i zelenih ravnica… No, sigurni smo da svatko može pronaći nešto za sebe. Donosimo vam nekoliko ideja za izlet na Dravu. Pritom ne zaboravite da je Osijek i naše ravnice najljepše istražiti popularnim prijevozom – biciklom.
1. Slavna osječka Tvrđa
Utvrđeni dio grada iz 18. stoljeća u čijem se središtu nalazi Kip sv. Trojstva. Tu je također i Zgrada glavnog zapovjedništva, a sigurno ste ih već negdje vidjeli čak i ako niste bili u Osijeku – na novčanici od 200 kn, na kojoj je bio i tlocrt stare tvrđe.
U doba gradnje bila je jedna od najvećih i najmodernijih vojnih utvrda u srednjoj Europi. Do danas je očuvan samo manji dio starih zidina, a vjeruje se kako je u bedemima Tvrđe zazidano tijelo generala von Beckersa, koji je vodio gradnju zida. No, zanimljivih legendi i vjerovanja ima još…
2. Grad legendi
Legenda o nestalom blagu: u doba kada je Napoleon harao Europom riznica Habsburškog carstva prebačena je na lađama među sigurne zidine osječke Tvrđe. Nakon što je opasnost prošla, riznica je vraćena, no jedna škrinja zauvijek je nestala u Osijeku i nikad se nije saznalo – di su pare.
Legenda o podnevnom ručku: kada je 1687. godine turska vojska napustila grad, crkve su zvonima u 11 sati označile razdoblje slobode, a osječke domaćice s vremenom zaključile kako je to idealno vrijeme za spravljanje knedli, koje će biti gotove točno u podne. Otuda naziv ''knedl sat'', ali i knedle na vašem stolu u podne.
Legenda o osječkom Romeu i Juliji: panduri su u davna vremena ulovili mladića u sitnim noćnim satima i optužili ga za zločin u blizini. Kako bi spasio ugled svoje drage s kojom je proveo noć, priznao je zločin koji nije počinio. Kada je saznala, djevojka je potrčala u spas s namjerom da prizna što se dogodilo, međutim – mladić je već bio obješen. Podsjetnik na taj događaj danas je kapelica Kamenitog križa ili, kako ju u narodu nekad zovu – Kapelica nesretnih ljubavi.
3. Osijek je jedan od najzelenijih gradova u Hrvatskoj, a ulaz u jedan park čuvaju sfinge
Veliki parkovi i perivoji, naročito oni oko bedema tvrđave, izgrađeni su po načelu ''ugodno s korisnim'' kako bi udaljili grad od topova s gradskih zidina. Tijekom posjeta Osijeku možete uživati u zelenilu perivoja kralja Tomislava, parkovima hrvatskih kraljeva ili mladom Parku mladenaca, u kojem su nekada mladi vjenčani parovi sadili stabla svoje ljubavi.
Jedan od neobičnijih parkova je Sakuntala park. Ime je dobio prema djevojci iz indijske mitologije koju su opjevali indijski pjesnici, ali i Goethe. Park krase sfinge na ulazu, a kada ih vidite, sjetit ćete se zašto vas upozoravamo: Oči su im gore!
4. Kompa, neumorna skela na Dravi
Već stotinu godina Kompa neumorno prevozi putnike s jedne obale Drave na drugu, često kada se naume posjetiti osječki ZOO na drugoj strani. Zbog toga mnogima budi sjećanja na djetinjstvo kad su s roditeljima plovili na izlet.
Ovo ekološko plovilo za vožnju koristi samo strujanja rijeke Drave, ali bez brige, kako ne biste završili u panoramskom obilasku Slavonije i Srijema Dunavom, vašu kompu drži čelično uže. Naravno, uvijek imate opciju eLEGAntno prijeći rijeku Dravu preko Pješačkog mosta (Mosta mladosti).
5. Plaža Copacabana ili po domaći: Kopika
Osvježenje u ljetnim mjesecima domaći, a i gosti, najradije potraže na javnim kupalištima i bazenima. Najveće i najposjećenije dravsko kupalište zove se Copacabana, uz koje se nalazi i rekreacijski centar, koji će uz temeljitu i sustavnu rekonstrukciju uskoro zablistati u novom izdanju.
Duž Drave idealno je prošetati osječkom Promenadom, na kojoj ima dovoljno mjesta za šetnju, vožnju bicikla ili uživanje u pogledu na klupi ili uz šalicu kave u nekom od ''riječnih'' kafića.
6. Slavonska kuhinja za zaštitu od zime
Svježi sir s kajmakom, kulen, prepržena slanina, faširanci, fiš-paprikaš, riječni specijaliteti od šarana i soma, čobanac, sataraš, fleklice s kupusom, pečenja od divljači, knedle sa šljivama, taške s pekmezom… Trebamo li dalje?
Uz sve to, možete se osvježiti crnim radlerom. Na kraju krajeva, kažu da je Osijek ipak rodno mjesto prvog hrvatskog piva. A za ljubitelje vina tu je ono najbolje iz slavnih vinskih podruma Slavonije i Baranje, od graševine do traminca.
7. Majka mačaka
Evo i hrama za sve crazy cat people: kip slavne barunice i humanitarke Pauline Hermann ne bi toliko plijenio pozornost da mu društvo ne prave mačke. Naime, barunica je bila veliki ljubitelj životinja, a pogotovo mačaka, pa su je Osječani ovjekovječili kipom i nadimkom: Mačkamama.
8. Jaje iz kojeg se izLEGAo Osijek
Na Trgu bana Jelačića nalazi se kip napuklog jajeta, koji simbolizira mjesto rođenja Osijeka. Spomen je to na stari rimski grad imena Mursa, koji se ondje nalazio od 1. do 5. stoljeća nakon Krista.
9. Glavni trg, grupa građana i misteriozni slonić
Na glavnom trgu, Trgu Ante Starčevića, nalazi se kip ''grupa građana'', koji utjelovljuje sve stanovnike Osijeka u njihovim različitostima.
No, tu je i dašak egzotike u obliku kipića slona na pročelju zgrade. Nekoliko je verzija o tome zašto je slon na trgu. Jedna priča kaže kako ga je postavio osječki trgovac koji je vjerojatno time htio privući kupce s dalekih istočnih predjela ili je iz tih krajeva naučio da slon donosi sreću. Druga kaže kako je za vrijeme prolaska cirkusa gradom stari slon na čelu povorke pao na zemlju i umro. Dva brata mesara iz obližnje mesnice ''pobrinuli'' su se za tijelo, te se od tog trenutka za kupnju mesa u toj mesnici govorilo ''Idem kod slona.'' Mi smo se za svoju verziju odlučili, a vama prepuštamo vašu.
10. Grad secesije
Početkom 20. stoljeća Osijek je bio pozornica europskih trendova u arhitekturi, a najljepši trag na njoj ostavila je secesija. Prošećete li se ''hoch'' Europskom avenijom imat ćete priliku vidjeti veličanstvene primjere urbanih vila iz toga doba, no tu su i druge zgrade poput Glavne pošte, kina Urania i tzv. kuće Knopp, izgrađene u stilu ''secesije medenjaka''. Kako zvuči, tako i izgleda.
Ponos na baštinu iskazuje se i kroz razne projekte i festivale, tijekom kojih zaljubljenici u kulturu nastoje uz turističke obilaske, predavanje, koncerte, izložbe i radionice oživjeti i njegovati umjetnički pravac koji je našminkao grad.
11. Pogledajte film u kinu u gradu oskarovca Branka Lustiga
Poznati hrvatski producent i glumac koji je za filmove Schindlerova lista i Gladijator dobio Oscara rodom je iz Osijeka. Zbog židovske krvi kao dijete je zatočen u koncentracijskom logoru. Svoje preživljavanje logora kasnije je pripisao časniku koji je bio iz osječkog kraja kao i on te je znao za njegova oca.
U ime domaće kinematografije predlažemo da obiđete osječko Kino Urania. Zgrada kina podignuta je u – već pogađate – secesijskom stilu. Čak i ako ne stignete do Osijeka, možete malo osječkog duha unijeti u svoj boravak uz filmske klasike slavnog osječkog oskarovca.
12. Topovska kugla – atrakcija koju nitko nije planirao
U Županijskoj ulici, osim zgrade HNK-a i Županijske palače, vješto oko primijetit će i jednu malu atrakciju zaglavljenu u zidu: crnu kuglu, za koju se vjeruje da je slučajno ispaljena iz Tvrđe u 19. stoljeću. S obzirom na to da se to dogodilo u mirno doba, vjeruje se kako je ispaljena topovska kugla bila nes(p)retna posljedica vojničke igre topovima nakon vesele večeri u gradu.
13. Čaruga, slavonski razbojnik ili Robin Hood?
Početkom 20. stoljeća u Osijek je rado dolazio razbojnik Čaruga. Brojne legende prikazuju njegov težak život i pljačkaške pothvate. Udruživši se s drugim razbojnicima, postao je dio tzv. Kola gorskih tića te su zajedno pljačkali imućnije građane. Osuđen je na smrt vješanjem i od života se teatralno oprostio riječima ''Zbogom narode, Čaruga putuje!''
Za neke Robin Hood, za neke običan razbojnik, ali svakako zanimljiva ličnost čiji je život desetljećima kasnije intrigirao povjesničare i umjetnike. Pokopan je na osječkom groblju sv. Ane, a o njegovu liku napisano je više knjiga i snimljeno nekoliko filmova.
14. (Pr)oživite djetinjstvo uz Jagodu Truhelku
Većina nas odrastala je uz priče osječke spisateljice Jagode Truhelke i njenu zbirku pripovijetki ''Zlatni danci''. U njoj govori o svojoj obitelji i svakodnevnom životu Osječana, stoga bi to mogao biti jedan od najljepših vodiča uoči posjeta Osijeku. Dio ostavštine njene obitelji čuva se u Muzeju Slavonije u Osijeku.
15. Crvenim fićom protiv tenkova – spomenik hrabrosti malih
Kada su 1991. godine tenkovi izašli na ulice grada, osječki branitelj Branko Breškić odlučio ih je zaustaviti tako što je parkirao svog fiću nasred križanja. Tenk ga je nemilosrdno zdrobio, no prizor je ostao vječan: poput Davida i Golijata, mali crveni fićo ostao je simbol hrabrosti i otpora jačem neprijatelju.
Danas je taj prizor ovjekovječen u umjetničkoj instalaciji u kojoj je na kraju ipak fićo pobijedio, a nalazi se na križanju Trpimirove i Vukovarske.
16. Urbani spomenik: Nepokoreni grad
Nakon što je za vrijeme Domovinskog rata okupiran obližnji Vukovar, u Osijeku je osvanula poruka pokojnog branitelja Predraga Sušca: "Osijek – nepokoreni grad!" Danas je taj legendarni natpis zaštićen kao kulturno dobro i možete ga vidjeti na križanju Trpimirove i Divaltove ulice, taman na putu do naše iduće destinacije.
17. Stadion Gradski vrt i Kohorta grada na Dravi
''Sa istoka ori jedan odjek, šampione, ime ti je Osijek'' - tako pjevaju navijači NK-a Osijek Kohorta. Ime su uzeli prema nazivu za pješadijski dio legije rimske vojske, što nije bez razloga jer su pripadnici rimskih kohorti nekada davno i bili stacionirani u tom gradu.
Domaće utakmice održavale su se na Stadionu Gradski vrt, sve dok se prošle godine nije otvorila Opus Arena, najmoderniji stadion u Hrvatskoj. Novi stadion ponos je svih Osječana i Slavonaca.
18. Muzej Slavonije
Muzej Slavonije jedan je od najstarijih muzeja i najveći muzej općeg tipa u Hrvatskoj. U mnoštvu zbirki iz područja arheologije, etnografije, umjetnosti, povijesti itd. očuvane su tisuće predmeta. Posebno se ističe zavičajna zbirka Essekiana, usmjerena na povijest Osijeka i njegov kulturni i društveni razvoj.
Kroz priče o Osijeku često možemo naletjeti na izraz Esseker i esekersko narječje kada govorimo o jeziku. Riječ je o starom osječko-njemačkom narječju koji je danas u izumiranju. No, izraz Esseker danas je u govoru i simbolični izraz za Osječane, naročito one koji su snažno vezani za grad.
U tom duhu, naučili smo (nadamo se!) za kraj na esekerskom reći ''Kum, af a deci rakouci''. Jesmo li time uspješno pozvali nekoga na rakiju, riskirat ćemo i saznati u Osijeku.
Vidimo se na Dravi!
