Galerija
Groblje Mirogoj, Zagreb
Mirogoj, bez sumnje najvažniji primjer domaće grobne arhitekture, projektirao je Herman Bollé. Nakon skoro četiri desetljeća izgradnje, otvoren je 1876. godine. Arkade, iako nedovršene, jer su trebale opasavati čitavo groblje, Bolléovo su remek-djelo. Važne ljude ovdje pokopane, kao i umjetnička djela i skulpture mogli bismo nabrajati predugo da zadržimo vašu pažnju.
Gradsko groblje Varaždin
Varaždinsko je groblje važan spomenik parkovne arhitekture, a dio je i Rute europskih grobalja. Isplanirao ga je Herman Haller, a uređenje je započelo 1905. godine. Danas ima status zaštićenog kulturnog dobra. Sedam tisuća posađenih stabala dalo mu je prepoznatljiv oblik, a među brojnim spomenicima valja istaknuti “Anđela smrti” kipara Roberta Frangeša Mihanovića.
Groblje Kozala, Rijeka
I riječko se groblje Kozala ističe posebnom i vrijednom arhitekturom. Skulpture i grobnice važnih obitelji najrazličitijih nacionalnosti i zanimanja djela su poznatih umjetnika, a najmonumentalniji je mauzolej obitelji Whitehead. Tada "novo" groblje na Kozali otvoreno je godine 1838.
Groblje sv. Roka, Cavtat
Na najvišoj točki cavtatskog poluotoka nalazi se mjesno groblje sagrađeno za austrijske uprave 1826. godine. Njime danas dominira Mauzolej obitelji Račić ili Gospa od Anđela, rad čuvenog kipara Ivana Meštrovića, sagrađen na mjestu nekadašnje crkvice sv. Roka. Pogled na dvije cavtatske luke i kontrast mora i bijelog kamena prilično je impresivan.
Groblje na poluotoku sv. Nikole, Supetar
Supetarsko groblje okružuje crkvicu sv. Nikole i poseban je svjedok prolaznosti (i ljepote) na kojemu u istoj šetnji prolazite pored dva ranokršćanska sarkofaga, mauzoleja obitelji Petrinović, djela Tome Rosandića izrađenog od bračkog kamena i groba poznatoga bračkog kipara Ivana Rendića - s natpisom "Gdje je Rendić?" koji istovremeno priča anegdotu, poziva na razmišljanje i duhovito se poigrava s vlastitim (ne)postojanjem.
5 neobičnih navika za stolom koje Hrvati ne opraštaju
