Ponekad odmor provedemo u malenim mjestima bez da upoznamo njihovu dušu jer, tiha i skromna, ne pričaju glasno svoje priče. Muntić, Nezakcij (arheološko nalazište), Šišan i Ližnjan mjesta su na jugoistoku Istre koja je, zahvaljujući odličnoj suradnji TZO Ližnjan i interpretacijskog vodiča Helene Pola, već treću godinu moguće upoznati tijekom cijelog ljeta.
TZO Ližnjan među prvima je prepoznala važnost interpretacije baštine za turizam, a direktorica TZO Ližnjana Natali Palko Zirdum o tome kaže: "Interpretaciju baštine prepoznali smo kao nepresušno vrelo ideja za kreiranje turističkih proizvoda koje nas je potaklo da prvi u Istri organiziramo tečaj za interpretacijske vodiče 2019. godine. Kao polaznica, dobila sam tada priliku steći znanja i vještine te upoznati niz inspirativnih kolega s kojima smo, kao prvi korak, realizirali interpretacijsku turu Šišanske legende za koju smo nagrađeni priznanjem "Simply the best" Udruge hrvatskih putničkih agencija i časopisa Way to Croatia. To nam je bio sjajan poticaj da nastavimo realizirati baštinske projekte sa suradnicima poput scenaristice i redateljice Petre B. Blašković i njezinih kolega glumaca na "predstavi kroz šetnju" o Šišanu ili pak Ive Silla, vrsne interpretacijske edukatorice i trenerice s kojom razvijamo aplikaciju o ribarskoj baštini. Već treću godinu, želimo približiti mjesta naše općine posjetiteljima kroz besplatne razglede na tri jezika (talijanski, engleski, hrvatski) u sklopu projekta VISIT koje vodi još jedna polaznica tečaja, vodičkinja i vrsna interpretatorica naše baštine Helena Pola."
"Zahvalna sam TZO Ližnjan na suradnji i prilici da kao vodič i interpretator baštine kroz srpanj i kolovoz posjetiteljima i iznajmljivačima predstavljam autentični šarm općine Ližnjan kroz mjesta: Muntić, Šišan, Ližnjan te arheološki lokalitet Nezakcij, otkrivajući sve one osebujne zanimljivosti koje bi inače ostale skrivene. Neke od njih navest ćemo ovom prilikom kako bismo potaknuli na posjet sve one kojima je jugoistok Istre još uvijek nepoznanica", naglasila je Helena Pola koja je, nakon tri desetljeća provedenih u Italiji gdje se bavila edukacijom djece, odlučila ispričati brojne baštinske priče svoje rodne Istre.
Ližnjan - blagoslov prirode vjetrovit od bure, žut od brnestre (brnistre)
Ližnjan na red dolazi svakog ponedjeljka u 10 h kad se posjetitelji mogu upoznati s njegovim putovanjem kroz vrijeme od ladanjske vile rimskog veleposjednika Liciniusa preko mjesta Lisianum pa do ribara i ratara koji su stoljećima živjeli od darova mora i zemlje.
1. Iako je Ližnjan prvotno bio ribarsko selo, s vremenom su se stanovnici povukli u unutrašnjost i izgradili mjesto čije je središte Munat na kojem su se okupljali. Stara ladonja, rimski miljokaz i križ glavni su protagonisti zanimljivih priča koje vas tamo očekuju.
2. Crkva Majke Božje od milosti na Muntu kojom je od 16. do 19. stoljeća upravljala bratovština pravi je primjer sloge crkve i puka koji su se zajednički borili protiv nedaća poput kuge i kolere. Danas ima samo jedno zvono dok se drugo nalazi u dalekom New Yorku.
3. U Ližnjanu je neizostavna i priča o svećeniku Luki Kircu koji je u deset godina boravka u ovome mjestu (1896. - 1909.) potaknuo ujedinjenje i zajedništvo Ližnjanaca odnosno otvaranje čitaonice te ribarske i kreditno štedne zadruge koje su im donijele veliki napredak.
4. Najvažnija i najveća crkva nosi ime sv. Martina, a ispred nje se nalazi u bronci izlivena stopa sv. Martina. Znak je to da je ližnjanska crkva dio europske kulturne rute posvećene tom svecu, a priču o oltarima, kipovima i crkvenim ertama čut ćete tijekom razgleda.
5. Jedan od simbola Ližnjana su grmovi brnistre ili kako je domaći stanovnici zovu brnestre. U proljeće je ima posvuda, a tijekom cijele godine cvjeta u grbu Općine Ližnjan.
Nezakcij - brojni slojevi prošlosti natopljeni krvlju Histra
Nezakcij blizu Valture s pravom nosi naziv najvažnijeg arheološkog nalazišta u Istri jer se u njegovom tlu i na površini nalazi mnoštvo tragova prošlosti. Na ovom osamljenom proplanku iznad luke Budava sada vlada tišina, no žamor i vreva glavnog grada plemena Histra oživljavaju svakog utorka razgledom u 10 h.
1. Na samom ulazu u Nezakcij, vide se veliki kameni slojevi u kojima se prepoznaje antika, a potom nadogradnja zida iz rimskog doba koje nakon pobjede Rimljana nije donijelo uništenje nego se Nezakcij nastavio razvijati kao religijsko, trgovačko i političko središte.
2. U vrijeme Histra, Nezakcij su krasila tri hrama posvećena ženskim božanstvima (Eja, Ika, Boria, Terra Histria) i jednom muškom (Melesokus). Kip Melesokusa prikazanog kao golog konjanika s čizmicama i kip božice Eje koja doji čuvaju se u Arheološkom muzeju Istre u Puli.
3. Histri su se tako dobro udomaćili u Nezakciju jer je luka Budava bila strateški važna i isplativa za njihove gusarske pohode u kojima su vješto i često pljačkali brodove pune hrane, žita i vina.
4. U malenom muzeju u sklopu Nezakcija čeka nas zastrašujuća priča s prikazima neuspjele obrane Histra od napada Rimljana 177. godine pr. Kr. Kad je vidio da će ih Rimljani poraziti, kralj Epulon se odlučio na drastičan potez prije no što si je oduzeo život - naredio je svojim vojnicima da liše života žene i djecu bacanjem preko zidina jer nije želio žive Histre u rukama Rimljana o čemu podrobno piše rimski povjesničar Tit Livije.
5. Nakon odlaska Avara nekad živahni Nezakcij ostaje prepušten tišini i prirodi, no od zarastanja ga spašavaju stočari koristeći ga za ispašu. Zanimljivo je znati da se život Nezakcija, ili kako ga lokalno nazivaju Vizače, nastavio u kućama Muntića i Valture čiji su graditelji kamenje "posudili" s ovog posebnog mjesta.
Muntić- tiha idila osebujnog šarma
Muntić je maleno mjesto koje osvaja svojim ruralnim mirom i tišinom. Njegov šarm krije se u skrivenim, osebujnim detaljima koje sudionici razgleda mogu otkriti svake srijede u 10 h.
1. Muntić (tal. Monticchio) nalazi se na uzvisini koja dominira južnom Puljštinom zbog čega je u prošlosti koristio brojnim vojskama, posebice Rimljanima. Oni su upravo u Muntiću zaustavili svoje legije i uživajući u njegovom miru smislili strategiju osvajanja obližnjeg histarskog Nezakcija.
2. U crkvici sv. Jeronima na neobičnom mjestu skriva se predmet važan za održavanje liturgije pa je razgled prilika za potragu kao i zamišljanje plave boje i žutih zvijezda na prelijepom gotičkom svodu koje je iz crkve, ali ne i iz sjećanja mještana, odnijela rekonstrukcija.
3. Posebnost Muntića je Galerija Kapelan, odnosno čudesan svijet različitih eksponata čija patina miriše na razna stoljeća i dočarava povijest svakodnevnog života u Muntiću. Vlasnik i strastveni kolekcionar Edi Pauro uložio je puno truda da tradicijsku staju pretvori u šareni galerijski prostor, a u dvorištu će vas veselo pozdraviti i kokoši koje će vam s predvodnikom pijetlom Karlom prirediti neobičnu dobrodošlicu.
4. U Muntiću se ne propušta susret ni s dva zanimljiva stabla, s neobičnom ladonjom (murvom) i smokvom kraj Galerije Kapelan koja je svojim granama obgrlila zanimljive ostatke prošlog života.
5. Mala atrakcija Muntića je i stara komunalna šterna čiji izgled vrijeme nije dotaklo, a koliko god Muntić bio mali u njemu možete pogledom obuhvatiti cijelu Općinu Ližnjan zahvaljujući reljefnom prikazu koji se nalazi u centru mjesta.
Šišan - moćna veleposjednička prošlost umotana u istarsku svilu
Iako možda danas ne ostavlja takav dojam, Šišan je od daleke 1028. bio u posjedu velikih i imućnih obitelji koje su svojim načinom života ostavile puno tragova i intrigantnih priča koje vam Helena Pola otkriva svakog četvrtka u 10 h.
1. Već sam pogled na palaču obitelji Frezza pokazuje koliko je ta obitelj bila moćna, a to je na svojoj koži osjetio svećenik koji je jedne nedjelje započeo misu bez veleposjednika zabavljenog lovom. Kako je završio svećenik, a kako generacije obitelji Frezza saznat ćete tijekom razgleda.
2. U Šišanu je u prošlosti bilo preko 20 crkvi, a ona koja još uvijek ponosno i netaknuto stoji je župna crkva sv. Feliksa i Fortunata prepuna posebnosti. Jedna od njih su ostaci sv. Lorencina koji imaju moć predviđanja suhog ili vlažnog ljeta, a zvonik krije i tamnicu u koju su Šišanci stavljali prenoćiti svoje pijane i preglasne sumještane.
3. Istarska svila bila je nadaleko poznata i cijenjena, a nastajala je i u Šišanu gdje su uzgajao dudov svilac. Šišanke su cijele zime u grudnjacima nosile u pamučnu tkaninu zamotane ličinke kako bi ih grijale toplinom svoga tijela. U proljeće, ličinke bi se stavljale u velike kutije sa svježim listovima murve koja i danas ponosno stoji u središtu mjesta. Zanimljivo je znati da kad bi se samo jedna dobro nahranjena ličinka dudovog svilca prokuhala u vodi, iz njega bi se izvukla svilena nit dužine 2 km!
4. Šišan je poseban i po tome što se u njemu od pripadnika talijanske zajednice može čuti kako pričaju svojim istriotom, gotovo izumrlim istroromanskim govorom koji predano čuvaju na puno načina, a najljepše kad zapjevaju svoje šišanske mantinjade, folklorni dvoglasni napjev.
5. Voda je bila važna za blagostanje u kojem su uživali Šišanci. I danas se može vidjeti mjesto gdje se nalazila lokva na kojoj su redovito napajali stoku što im je omogućavalo prosperitet baš kao i cisterna, a potom i špina blizanka koje su osiguravale vodu svim stanovnicima.
