Galerija
Formirana je 13. svibnja u Drvaru kao centralizirana služba zadužena za obavještajne i protuobavještajne poslove na području bivše Jugoslavije, a do njezina se raspada 13. svibnja, odnosno 13. maj obilježavao kao – Dan bezbednosti, posvećen službama državne sigurnosti.
OZNA je službeno predstavljana kao tijelo za borbu protiv nacističkih, četničkih i ustaških snaga, ali je u stvarnosti bila državni, tj. režimski instrument za obračunavanje s političkim protivnicima i svima koje je komunistička vlast smatrala „unutarnjim neprijateljima“.
U javnosti se zbog široke mreže doušnika i agresivnih metoda ispitivanja proširila uzrečica „OZNA sve dozna“, koja je s vremenom postala sinonim za nadzor, strah i potpunu kontrolu nad informacijama - i životima.
Služba je bila organizirana u četiri odsjeka. Prvi je djelovao u inozemstvu i na okupiranim područjima, drugi na oslobođenom teritoriju, treći je bio zadužen za protuobavještajne poslove unutar Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda, dok je četvrti obavljao statističke i tehničke zadatke.
Način rada i organizacija velikim su dijelom bili oblikovani po uzoru na sovjetski NKVD, a pojedini kadrovi školovali su se u Sovjetskom Savezu. OZNA-u je vodio Aleksandar Ranković, drugi najmoćniji čovjek u državi, bar do 1966. godine kada je nakon afere, kojoj je otkriveno da su sigurnosne službe prisluškivale čak i Tita - doživio svoj politički kraj.
Godine 1946., nakon donošenja Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije, provedena je reorganizacija sigurnosnog sustava. Iz civilnih odsjeka OZNA-e nastala je Uprava državne bezbjednosti – UDBA, dok je vojni dio prerastao u Kontraobavještajnu službu Jugoslavenske armije - KOS. Kasnije je KOS prerastao u sigurnosnu službu JNA, a obje strukture djelovale su sve do raspada Jugoslavije.
Prazan i obavijen velom tajni: Je li ovo najneobičniji glavni grad na svijetu?
