Na obali rijeke Neve u slikovitom ruskom Sankt-Peterburgu smjestio se dvorac kojeg bismo rado posjetili u ove zimske dane. Ne samo jer je u prelijepoj Rusiji, već mu je i ime prikladno: Zimski dvorac.

Izgrađen u 18. stoljeću, bio je službena rezidencija ruskih vladara od 18. do Oktobarske revolucije 1917. godine.

Da ruski carevi nisu bili škrti na novčaniku, vidljivo je već iz zeleno-bijele barokne arhitekture ali prava raskoš čeka vas unutra, gdje je eksplodirao rokoko u njegovih više od 1000 soba s gotovo 2000 prozora. Sve to trebalo je biti pokazatelj moći i bogatstva ruskog carstva, ali i zapadnjačkog duha za vrijeme vladavine cara Petra I.

Početkom 18. stoljeća tako je podignut i grad Sankt-Peterburg koji će biti ruska prijestolnica sve do Oktobarske revolucije 1917. godine. No, trebalo je mnogo vremena dok grad nije postao jedan od simbola kulture. Zimski dvorac je u svojim počecima bio samo velika rezidencija u nedovršenom gradu koji je ležao na močvari i u mraku veći dio dana, a tisuće radnika prisiljenih na gradnju stradali su u lošim uvjetima rada.

Iako je na ideji dvorca radilo više arhitekata, istaknuo se talijanski arhitekt Bartolomeo Rastrelli koji je radio i na Katarininoj palači u Carskom selu, ali i brojnim drugim palačama i dvorcima u Rusiji i Ukrajini.

Dvorac nije završen za vrijeme cara Petra, već je dočekao caricu Katarinu Veliku sredinom 18. stoljeća. Tek što je dovršen, dijelovi dvorca nastradali su u velikom požaru u 19. stoljeću, pa su nakon renovacija neke sobe poprimile drugačiji stil.

Godina 1905. u povijest dvorca ušla je kao tragična za nezadovoljne radnike i prosvjednike koji su nenaoružani krenuli u marš na dvorac. Htjeli su uručiti peticiju tadašnjem kralju Nikoli II kojom pozivaju na reforme poput ograničenja ovlasti i poboljšanja uvjeta rada. No, dočekala ih je carska vojska koja je otvorila vatru na njih – iako se i danas ne zna točan broj ubijenih, pretpostavlja se da ih je bilo oko tisuću. Događaj je zapamćen pod imenom Krvava nedjelja.

Desetljeće kasnije, točnije 1917. godine, Sovjeti su preuzeli dvorac – ovaj trenutak upamćen je u književnosti, slikarstvu i filmu kao spektakl pod nazivom Marš na Zimski dvorac. Pod sovjetskom vlašću prenamijenjen u muzej a tako je ostalo sve do danas.

Štoviše, danas je Zimski dvorac jedan od najpoznatijih muzeja svijeta koji godišnje privlači gotovo 4 milijuna posjetioca.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju