Ljudi koji traže veću sreću i zadovoljstvo u životu trebaju se uputiti u sjevernu Europu i svakako se držati dalje od Egipta i zemalja najgore pogođenih krizom eurozone, navodi se u drugom godišnjem Izvješću o sreći u svijetu koje je u ponedjeljak objavio "Earth Institute" njujorškog Sveučilišta Columbia po narudžbi Ujedinjenih naroda.
Najsretnije zemlje u svijetu su Danska, Norveška, Švicarska, Nizozemska i Švedska, pokazalo je istraživanje provedeno među 156 zemalja u kojemu je Hrvatska drugu godinu zaredom svrstana na 58. mjesto s umjerenim indeksom sreće (5,66 na skali od 1-10).
>>> 48 sati u Kopenhagenu
Od zemalja u hrvatskom susjedstvu, Slovenija je na 44. mjestu ljestvice, Kosovo na 83., dok je Srbija 106., a BiH 107., jedno, odnosno dva mjesta iza Iraka.
Jedna od zemalja koja je zabilježila najveću "nesreću" u usporedbi s prošlogodišnjim izvješćem je Grčka koja je pala s 42. na 70. mjesto. I druge zemlje zahvaćene krizom, poput Italije, Portugala i Španjolske također su zabilježile velike padove. Ipak, najveći se dogodio Egiptu, preplavljenom političkim previranjima.
Na začelju su Ruanda, Burundi, Srednjoafrička Republika, Benin i Togo - redom države u subsaharskoj Africi.
SAD je 17. na svijetu po ukupnoj sreći i zaostaje za Kanadom (6. mjesto), Australijom (10.), Izraelom (11.), Ujedinjenim Arapskim Emiratima (14.) i Meksikom (16. mjesto).
Velika Britanija se u izvješću nalazi na 22. mjestu, Njemačka na 26., Japan na 43., Rusija 68. i Kina 93.
Dok je "svijet postao malo sretnije i velikodušnije mjesto tijekom posljednjih pet godina", ekonomska i politička previranja rezultirala su smanjenjem zadovoljstva u nekim zemljama, navodi se u izvješću.
U ocjenjivanju zemalja u obzir su uzeti različiti čimbenici, među kojima zdravlje ljudi, obitelj, siguran posao, kao i socijalni čimbenici kao što su politička sloboda i korumpiranost vlade. Pokazalo se da bogatstvo nije jedino što čini ljude sretnima. Politička sloboda, snažne socijalne mreže i odsutstvo korupcije zajedno su važniji od prihoda u objašnjavanju razlika između zemalja na vrhu i dnu. Na individualnoj razini ključni su dobro mentalno i fizičko zdravlje, životni oslonci, posao i stabilne obitelji.
