Volimo istraživati hrvatsku prirodu, a ovog su nam puta za oko zapele Bijele i Samarske stijene, brdovito područje koje se uz Hajdučke i Rožanske kukove svrstava u stroge rezervate gdje je priroda netaknuta.
Podsjetimo se, strogi rezervati su kopnena ili morska područja s neizmijenjenom ili minimalno izmijenjenom prirodom, a njihova je namjena isključivo očuvanje prirode koja se tamo nalazi.
Na području strogih rezervata u Hrvatskoj zabranjuje se bilo kakav oblik gospodarske djelatnosti ili bilo koje druge vrste aktivnosti koja može narušiti prirodni razvoj područja, stoga je jako važno znati da ako se tamo i zaputite, morate biti posebno oprezni.
U Republici Hrvatskoj postoje dva stroga rezervata, a to su Bijele i Samarske stijene koje uz Hajdučke i Rožanske kukove mame sve više zaljubljenika u prirodu na planinarenje i istraživanje.
Vjerujemo da je razlog opravdan jer tamo ćete naići isključivo na prirodu čiji nastanak ljudska ruka nije uvjetovala, pa bi prava šteta bila ne istražiti ih uživo. Ako ste avanturisti i volite upoznavati prirodne ljepote Hrvatske, razmislite o avanturi na Bijele i Samarske stijene.
Što su Bijele i Samarske stijene?
Bijele i Samarske stijene smjestile su se na središnjem području Velike Kapele, a protežu se kroz dvije županije: Karlovačku i Primorsko-goransku. Strogim su rezervatom proglašene 1985. godine, dok su Hajdučki i Rožanski kukovi na popis strogi rezervata uvršteni 16. godina ranije.
Ova prirodna ljepota skriva tajne prirode na velikih 1175,35 hektara površine, stoga možemo samo zamisliti koliko neotkrivenih kutaka čeka na fotoaparate mnogih radoznalih koji će svaki trenutak iskoristiti za uživanje u prirodi.
Kao i Hajdučki Rožanski kukovi, Bijele i Samarske stijene nastale su zahvaljujući igri prirode, odnosno utjecajem atmosferskih prilika i geoloških sila, a rezultati su zapanjujući. Važno je znati da je područje izrazito geološki raznoliko, a toliko je posebno da mnogi znalci pričaju da ovakvu vrstu divljine viđaju samo u filmovima.
Ipak, ovo nije film već hrvatska prirodna baština koju moramo očuvati. Bijele su stijene orijentirane prema sjeverozapadu i jugoistoku, dok su Samarske stijene orijentirane na sjevernom dijelu prema sjeverozapadu i jugoistoku, a njihov južni dio ima orijentaciju sjever-jug.
Najviši je vrh Bijelih stijena na visini od 1335 metara, a do njega možete stići pomoću ferate, odnosno klinova i sajli što znači da penjanje nije jednostavno. Najviši vrh Samarskih stijena nešto je niži, a iznosi 1302 metra. Bilo koji da odaberete, za neprohodne terene trebate biti jako dobro pripremljeni.
5 dana u nestvarnoj prirodi Velebita: Avantura s ruksakom i šatorom u posljednjoj europskoj divljini
Putem ćete prolaziti kraj najrazličitijih oblika kao što su kukovi, tornjevi, litice, kupole, kameni oblici, čunjevi i još mnoštvo drugih prirodnih kreacija koje na prvu izgledaju kao da su nastale od ljudske ruke, no to ovdje nije slučaj. Kao i kod Hajdučkih i Rožanskih kukova, Bijele i Samarske stijene međusobno su odvojene dolinom koja nosi naziv Crna Draga.
Gdje se uputiti u planinarsku avanturu na Bijelim i Samarskim stijenama?
Ako želite do vrha Bijelih stijena, možete putem dvije rute. To su Begova staza i Vihoraški put. Begova staza je duljine 1,3 kilometra, a vrijeme traga je 49 minuta. Polazišna točka vam je 1001 metar do koje ćete cestom iz smjera Ogulina preko Bjelskog i Jasenka, a dalje samo pratite prometne znakove.
S vrha možete uživati u pogledima na Velebit, a ugledati možete čak i slovenski Sežnik. Ako pak volite nešto jače i zahtjevnije rute za planinarenje, odaberite Vihoraški put za koji će vam biti potrebno čak 5 sati pješačenja, dok penjanja gotovo ni nema, ali ga mnogi smatraju najtežom planinarskom stazom u Hrvatskoj. Uspon ćete započeti kod Velikih vrata, a na stazi ćete često naići na srušena drveća i ostale prepreke.
Na rubu civilizacije: Savršena planinarska kuća u srcu Velebita do koje možete i automobilom
Zaželite li istražiti Samarske stijene, do vrha možete putem četiri planinarske staze. One nose naziv Samarske stijene – južna skupina, Samarske stijene – zapadna skupina, Sungerski lug – Samarske stijene i Vihoraški put kojim možete do Bijelih stijena.
Najkraća staza je Sungerski lug – Samarske stijene kojom do vrha možete stići za svega 40 minuta hoda, dok je ona najduža Vihoraški put. Kad stignete na vrh Samarskih stijena, uživat ćete u pogledima na Bjelolasicu, okolne vrhove prema sjeveru pa čak i prema Kleku.
Tko zna, možda ćete na Kleku ugledati vještice kako plešu, a možda ćete putem šetajući naići na još neistražene kutke hrvatske prirode. Ako se zaputite u avanturu, budite oprezni, ne narušavajte prirodu i uživajte u svježem zraku.
