Spilja Lokvarka Spilja Lokvarka (Foto: Robert Belosevic PIXSELL)

 1. Prva zabilježena hrvatska špilja nalazi se u zaljevu Željina na Ugljanu

Prvi i najstariji pisani podatak o hrvatskoj špilji zabilježen je prije više od 900 godina, točnije 1096. u crkvenim spisima pisanim rukom na latinskom jeziku, a spominje granice posjeda samostana sv. Krševana iz Zadra na otoku Ugljanu. Originalni dokument, koji je taman i teško čitljiv, čuva se u Povijesnom arhivu u Zadru. Špilja se nalazi na zapadnoj strani otoka Ugljana na oko 100 m nadmorske visine i oko 500 m sjeverno od zaljeva Željina.

2. Gradovi i sela ispod sebe kriju splet podzemnih kanala

Polovica Hrvatske krški je teritorij, ugrubo to uključuje čitavo područje južno i zapadno od Karlovca. Upravo na takvom šupljikavom terenu nalaze se gotovo svi naši podzemni oblici, od kojih je prema procjeni speleologa, istraženo desetak tisuća špilja i jama. Njihov ukupni broj ipak bi mogao biti i dvostruko veći. Iako mi toga možda nismo svjesni, splet tih podzemnih kanala krije se ispod gradova i sela, polja, cesta i putova.

3. U krškom podzemlju nalazi se najveći dio naših zaliha pitke vode

Taj nevidljivi sustav životno je važan jer se u njemu krije najveći dio hrvatskih zaliha pitke vode. Upravo zbog toga krško podzemlje treba čuvati od onečišćenja jer ako do njega dođe, pitka voda ispire se preko otpada i dolazi do vodocrpilišta, izvora, potoka i rijeka. 

U Hrvatskoj je evidentirano 800 ilegalnih odlagališta  koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu i važne zalihe podzemne pitke vode, navode sa portala Čisto podzemlje.  Volonterska speleološka inicijativa Čisto podzemlje već nekoliko godina organizira čišćenja jama i špilja, u posljednjih pet godina u devetnaest jedinstvenih akcija čišćenja izvađeno je  60-ak kubika otpada i time se  sačuvalo najvrjednije nasljeđe našeg zavičaja.

Svijest ljudi se polako povećava, što možemo zahvaliti incijativi u koju se uključio Lidl, jer su ovog mjeseca prijavljenje čak četiri jame u bazu Čistog podzemlja na listi područja koji se treba očistiti . Trgovački lanac Lidl postaje partner akcija čišćenja jama i špilja jer će ono što bacimo u naše ponore prije ili kasnije završiti u čaši na našem stolu.

Čuvajmo Vode HGSS Čuvajmo Vode HGSS (Foto: hgss)

4. Većina hrvatskih endema dolazi iz podzemlja

Hrvatsko podzemlje dom je za 70 posto hrvatskih endemskih životinja. U odnosu na svjetske razmjere, Hrvatska je jedinstvena po raznolikosti podzemne faune i posjedu izdašnih podzemnih vodonosioca. Posebno je bogato krško podzemlje Dinarida, za koje se smatra da ima najbogatiju podzemnu faunu na svijetu. U špiljama i jamama Hrvatske najviše endema ima među vodenim puževima, rakušcima, baburama, lažištipavcima, paucima, stonogama i tvrdokrilcima. Među njima su i istaknuti paleoendemi poput zagonetnoga špiljskog žarnjaka, podzemnog cjevaša i školjkaša podzemne kongerije, kao i svjetski poznate čovječje ribice. No hrvatsko je podzemlje ugroženo divljim deponijima otpada, dosad je evidentirano više od 800 ilegalnih odlagališta koja ugrožavaju georaznolikost, jedinstvenu faunu i važne zalihe podzemne pitke vode.

Nažalost, krška područja gotovo se u potpunosti preklapaju s područjima na kojima se nalaze onečišćene špilje i jame. Nedovoljna svijest stanovnika krša koji odlažu otpad na neprimjeren način, neučinkovit sustav gospodarenja otpadom, ali i brzo kretanje vode u kršu, što dovodi do smanjenja mogućnosti njezina pročišćavanja ugrožavaju raznolikost faune u našem podzemlju kao i opstanak endemskih vrsta.

5. Nalazimo se na 87. mjestu najduljih speleoloških objekata u svijetu

Hrvatska se može pohvaliti brojnim špiljama i jamama, od kojih su 53 dublje od 250 metara, a 64 dublje od 1000 metara. Najdulji je Jamski sustav Crnopac na Južnom Velebitu čija duljina kanala iznosi više od 43 kilometara i to ga smješta u 100 najduljih objekata svijeta. Taj smo rezultati ostvarili prošle godine spajanjem jame Oaze i Jamskog sustava Kita Gaćešina - Draženova puhaljka.

Od poznatih dubokih jama u Hrvatskoj tu su još Lukina jama, Slovačka jama, Velebita, Nedam, Mokre noge, Jamski sustav Crnopac,  Amfora, Meduza, Muda labudova i Jamski sustav Vilimova jama. 

Jama Kita Gaćešina na Velebitu Jama Kita Gaćešina na Velebitu (Foto: Zeljko Mrsic PIXSELL)

6. Kroz jednu od biokovskih jama teče podzemna rijeka

U jednoj od biokovskih jama čuje se jak huk vode, što upućuje na to da je na njezinu dnu podzemna rijeka, izjavio je ravnatelj Parka prirode Biokova. U toj je kaverni otkrivena nova špiljska fauna – colembola, za koju je moguće da je u jami živjela od 100 do 200 milijuna godina.

7. Jama s najjačim strujanjem zraka nalazi se u Biokovu

Kroz jednu od biokovskih jama na dubini od 1600 metara protječe slap, a u njoj je izmjerena brzina vjetra od 60 kilometara na sat. Poznato je da je na ulazu u sve jame prisutno snažno zračno strujanje pa je tako u jednom trenutku u Kaverni na stacionaži (Vertikala sa slapom) izmjereno strujanje od čak 165,96 km na sat, što je do sada najjače utvrđeno strujanje zraka u podzemlju Hrvatske.

8. Uz speleologiju kod nas postoji speleoronjenje, obilazak špilja pod vodom

Postoji tek nekoliko ljudi koji su potpuno obučeni za ovakvu podmorsku aktivnost.  Ono je grana speleologije koja uključuje istraživanje potpoljenih speoloških objekata, kojima Hrvatska obiluje. No, bez obzira želi li se roniti na olupinama, špiljama i sl, potrebno je proći dobru obuku i maksimalno se osigurati jer tek tada slijedi prava zabava.  

9. Špiljski nakit nastaje kapanjem i protjecanjem vode bogate kalcijevim karbonatom

Čudesno oblikovani špiljski nakit nastaje upornim kapanjem i protjecanjem vode bogate otopljenim kalcijevim karbonatom dugi niz godina.

Nova Vas Podzemni svijet Baredina, Nova Vas Podzemni svijet Baredina, (Foto: Dusko Marusic PIXSELL)

10. Životni vijek najpoznatije špiljske životinje je 60 godina

Iako djeluju krhko i nježno, čovječje ribice imaju mišićava tijela koja im pomažu da se bore s jakim strujama podzemnih voda. Spolno aktivne postaju tek nakon 14. godine, ali zato žive i do 60 godina. To je zbog sporog metabolizma koji je prilagođen svijetu neprekidne tame i malo hrane.

Postojnska jama jedan od najvećih krških spomenika na svijetu, Postojnska jama jedan od najvećih krških spomenika na svijetu, (Foto: Ziga Zivulovic/Pixsell)

Kako bi naš krš ostao maksimalno netaknut i očuvan, da u njegovim čudesnim prizorima i izvorskoj pitkoj vodi mogu uživati generacije koje dolaze, dovoljan je jedan svjestan ljudski korak; čuvajte zavičaj ne bacajući otpad u jame i špilje.