Na sjeveroistoku otoka podijeljenoga na grčki i turski dio stoji grad duhova ograđen žicom s raznim upozorenjima i natpisima „ničija zemlja“. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća ciparski grad Famagusta s četvrti Varosha bio je jedna od najpopularnijih svjetskih destinacija bogatih i slavnih, koji su dolazili uživati u zlatnom pijesku i tirkiznom moru, ali i glamuroznim hotelima te restoranima.

Richard Burton, Elizabeth Taylor i Brigitte Bardot bile su samo neke od poznatih lica koje se moglo susresti ondje. Za najbolji smještaj liste čekanja bile su i po nekoliko godina.

No u lipnju 1974., na vrhuncu sezone je došlo je do vojne intervencije Turske, koja je Cipar geopolitički podijelila. Ciparski Grci krenuli su u južne dijelove, a Turci koji su ondje živjeli prešli su u sjeverni dio. Kada su Turci preuzeli kontrolu nad gradom, okružili su ga ogradom te službeno zabranili svima da se vrate i ondje žive.

Od konflikta Varosha zjapi prazna i omiljena je destinacija za posjetitelje koji traže lokacije s uzbudljivom prošlošću – i predstavlja dobru scenografiju za snimanje (post)apokaliptičnih filmova.

Famagusta Famagusta (Foto: AFP)

Automobili i natpisi iz sedamdesetih pritajeno čekaju neka bolja vremena, hrđajući na kiši. Glavnu riječ preuzela je priroda; trava se razmahala gdje prije nije rasla, bilje koje je uspjelo preživjeti divlja s balkona, a zgrade se urušavaju. Grci nisu imali puno vremena za pakiranje pa su u zgradama ostavljali lonce na štednjacima i vjenčane darove u podrumima. U gradu se nema mnogo stvari za vidjeti, ali energija koja izaziva tjeskobu je sveprisutna.

Varosha Varosha (Foto: Getty Images)

No samo nekoliko desetaka metara od ograde i vojnika koji patroliraju s oružjem nalazi se luksuzni hotel s plažom koji se reklamira kao „raj na zemlji“. Fotografiranje je strogo zabranjeno, a prema pričama posjetitelja, oni koji se razmahuju fotoaparatima mogu bez njih i ostati.

Ulaz u Varoshu zabranjen je turistima; ući mogu posjetitelji po posebnim dužnostima poput primjerice novinara i znanstvenika, ali znatiželjnici koji je žele razgledati to mogu napraviti s vanjske strane. To je sasvim dovoljno da se uvjere kako nema više zvona na crkvama niti prozora na zgradama.

Kućica Putovanja Kuća u kojoj spavate besplatno, ako se do nje možete popeti!

Grci koji su morali otići na žicama ponekad ostave ljubavna pisma ili cvijeće u spomen na neka prošla vremena. Oni koji se pokušaju ušuljati bez dopuštenja riskiraju uhićenje, a potencijalno i život.

2003. zabrane su se ublažile pa putnici od tada lakše prelaze Zelenu liniju – granicu od zidova i žičanih ograda koja je podijelila otok. Ime duguje po boji flomastera kojim su je ucrtali na karti UN-ovi mirovni pregovarači. Oni su u brojnim mjestima i jedini stanovnici, čuvari mira nakon raseljavanja.

Granica se naziva i Atilinom linijom, prema kodnom imenu za intervenciju iz '74. – Operaciju Atila, a proteže se 180 kilometara od Paralimnija na istoku do Kato Pyrgosa na zapadu. Želite li je prijeći, to je najbolje učiniti na nekoliko punktova u Nikoziji, gradu koji je podijeljen na dva dijela.

Mir Putovanja Rusko blago: Divovska rupa iznad koje se helikopteri ne usude letjeti