Ravna gora najsjevernija je gora Hrvatskoga zagorja. Izdiže se iz gornjeg porječja rijeke Bednje i proteže duljinom od 13 kilometara od u smjeru zapad-istok. Iako se njezin vrh nalazi na tek 686 metara iznad mora, njezine su geografske odlike "prave" planinske i smatra se zadnjim alpskim ogrankom.
Na sjeverozapadom se dijelu inače zelena i šumovita Ravna gora strmo obrušava prema mjestu Cvetlin ravnom kao odrezanom stijenom na kojoj je i penjalište. Ispresijecana je prohodnim i dobro označenim stazama i omiljeno je odredište planinara i izletnika, biciklista i gljivara, a poznata je je i među ljubiteljima paraglajdinga.
Sam vrh Ravne gore obrastao je gustom šumom koja zaklanja pogled, pa je na njemu podignut vidikovac – jedanaest metara visoka razgledna piramida s koje se otvara lijep pogled – prama dvorcu Trakošćan, dolinu Bednje i čitavo Hrvatsko Zagorje, Maceljsko gorje i sve do Kamniških Alpi.
Planinari najčešće pohode njezin zapadni dio na kojemu su i dvije planinarske kuće – Pusti Duh, koji u hladnijem dijelu godine ne radi, ali ako naiđete druželjubivi će vas domar sigurno pozvati na čašicu (razgovora).
Filićev dom puno je veći, i ima šesnaest spavaonica u kojima može smjestiti 70 planinara. Udaljen je tek nekoliko minuta hoda od piramide na vrhu Ravne gore, a u njemu ćete, tko skuplja, pronaći i žig.
Na vrh Ravne gore može se doći iz više smjerova. Iz Bednje će vam trebati oko 2 sata, otprilike isto toliko i iz Lepoglave, odakle možete krenuti Predragovim putom ili drugom stazom preko Glića i Hudog Duplja.
Izletnici se možda najčešće odlučuju za stazu koja počinje u Trakošćanu, koja je zbog toga najatraktivnija i nešto kraća od ranije spomenutih – do vrha ćete stići za samo sat i pol. Puno markiranih staza daje i mogućnost lijepe kružne ture i upoznavanja većeg dijela ove gore, koju – usprkos njezinu imenu, ne biste trebali podcijeniti.
Na sjeveru Čizme: Talijanski ljepotan proglašen najljepšim obalnim gradom na svijetu
